Hrvatska državna tajnica u Sarajevu: Pomoći ćemo BiH na putu u NATO i EU
Hrvatska delegacija koju predvodi državni sekretar Metelko-Zgombić do 22. maja boravi u posjeti BiH povodom učešća Hrvatske u Paketu za izgradnju odbrambenih kapaciteta (DCB), NATO inicijativi čiji je cilj pomoći BiH da se suoči sa izazovima odbrane.
Nakon ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine i promijenjenog sigurnosnog okruženja u Evropi, NATO je pojačao podršku partnerima, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. U februaru 2023. ministri odbrane NATO-a potvrdili su novi paket izgradnje odbrambenih kapaciteta za Bosnu i Hercegovinu koji bi trebao ojačati odbrambene i sigurnosne kapacitete zemlje, uključujući oblasti kao što su upravljanje krizama, cyber odbrana, aeromedicinska evakuacija i borba protiv terorizma.
Prošlog decembra Vlada Hrvatske je kroz paket DCB uplatila BiH pola miliona eura za nabavku komunikacione opreme namijenjene lakoj pješadijskoj borbenoj grupi od vojnih snaga susjedne zemlje.
Stručnjaci Ministarstva obrane RH do srijede će sa svojim kolegama iz Ministarstva obrane BiH i Oružanih snaga BiH razgovarati o modalitetima pomoći u modernizaciji taktičke komunikacione opreme, koja istovremeno ima visok stepen upotrebljivosti u civilnim sistemima. Planirano je da se sve ovo realizuje uz punu primjenu NATO standarda.
Metelko-Zgombić je novinarima u Sarajevu rekla da je NATO prepoznao Bosnu i Hercegovinu kao zemlju partnera u koju vrijedi ulagati, a Hrvatska sada pokazuje konkretnu spremnost da u tome učestvuje.
Ona je potvrdila da je i evropski put njihove zemlje bio na dnevnom redu razgovora sa zvaničnicima BiH, što je posebno važno nakon odluke Evropskog vijeća iz marta da dozvoli otvaranje pristupnih pregovora sa tom zemljom.
"Sljedeći korak je usaglašavanje pregovaračkog okvira i prva međuvladina konferencija, koja će i fizički otvoriti pregovore, rekla je državna tajnica, ističući da je za to neophodan konsenzus i dobra volja svih učesnika. Najavila je da Hrvatska želi pomoći Bosni i Hercegovini u stvaranju pregovaračke strukture.
Podsjetila je da Ukrajina i Moldavija već poduzimaju korake u skriningu domaćeg zakonodavstva, što i BiH mora učiniti, te istakla da u slučaju ove zemlje to znači uključivanje izborne reforme kako bi se osigurala ravnopravnost konstitutivnih naroda. Potvrdila je da će to biti jedan od prioriteta nove hrvatske vlade.
"U predizbornom periodu sve stranke sadašnje koalicije jasno su pokazale zahtjev da se to ugradi u zakonske mehanizme i mi ćemo se o tome pobrinuti", rekla je Metelko-Zgombić i dodala da su vrata EU sada otvorena, a dobro je što EU pored zahtjeva za reformama obezbjeđuje i ekonomske resurse, jer kroz Plan rasta za zapadni Balkan BiH sada može dobiti milijardu eura bespovratne pomoći i povoljnih kredita.
Prema njenom mišljenju, EU izbori ne usporavaju evropski put BiH, pa je "ključ" evropskog puta sada samo u rukama domaćih političara, koji moraju donijeti niz reformskih zakona, a sva je prilika da, kada se to desi, pregovori sa Unijom počeće najkasnije za vreme mađarskog predsedavanja, odnosno do kraja godine.
Brkić je zahvalio Hrvatskoj na podršci jačanju oružanih snaga BiH i rekao da u njegovoj zemlji računaju na podršku Hrvatske u procesu pristupnih pregovora sa EU.
