Hrvatska i Slovenija (ne)priznaju diplome iz BiH, znatno otežali zapošljavanje bh. građanima
Ovo će se direktno odraziti na (ne)priznavanja i vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija prilikom pristupa hrvatskom tržištu rada za osobe sa diplomama sa bh. fakulteta. Iako se spekulisalo, izmjene ovog zakona neće dovesti u pitanje nastavak školovanja u Hrvatskoj i priznavanje bh. diploma u tom segmentu.
Hrvatska sada izdaje samo mišljenje koje nije obavezujuće za poslodavce, za razliku od vremena (do izmjena Zakona) kada je izdavala rješenje o priznavanju diploma. Ipak, na osnovu tog mišljenja poslodavac donosi odluku o primanju u radni odnos kandidata. Putem logike, u slučaju negativnog mišljenja za diplomu iz BiH, to će u startu predstavljati problem osobi koja aplicira za posao u Hrvatskoj ukoliko je uslov univerzitetska diploma. To znači da univerzitetska diploma iz BiH neće biti jednaka univerzitetskoj diplomi koja je izdata u Hrvatskoj.
Direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja BiH prof. dr. Enes Hašić za Klix.ba je objasnio novonastalu situaciju u Hrvatskoj, ali se osvrnuo i na problem u Sloveniji.
"Studenti iz BiH školovanje mogu nastaviti bez ikakvih problema jer im fakulteti mogu priznati sve i nastaviti studiranje u Hrvatskoj, dakle tu nema promjena. No, Hrvatska je ljetos donijela zakon kojim su otežali poziciju diplomiranih studenata iz BiH", kaže Hašić.
Kaže da sada hrvatska Agencija daje mišljenje, a ne priznanje.
"Ne znam iz kojih razloga je došlo do takve odluke, mogao bih samo pretpostaviti, ali su dali negativne konotacije našem ukupnom obrazovanju, visokom obrazovanju pa i Agenciji iako nisu ni to provjeravali. No, to je pitanje koje se mora riješiti na nivou nadležnih državnih ministarstava. Vjerujem da će to pitanje morati biti riješeno što prije", smatra Hašić.
Ističe da je sada ključno otežano pozicioniranje diplomiranih studenata s diplomom iz BiH na tržištu rada u Hrvatskoj.
"Tu je naročito problem u javnom, državnom sektoru. Dakle s diplomom iz BiH nije se veliki problem zaposliti u privatnom sektoru, ali u javnom je otežano", dodao je.
Mnogi smatraju da se Zagreb odlučio na ovaj korak kako bi smanjio pritisak na tržište rada u određenim sektorima s obzirom da će tako pružiti veću šansu za posao visokoobrazovanim osobama s hrvatskim pasošem.
Bosna i Hercegovina, osim sa Hrvatskom i Slovenijom, nema niti jedan problem sa državama članicama Evropske unije po ovim pitanjima.
"Sa Slovenijom je druga vrsta problema. Slovenci su zbunjeni našim obrazovnim sistemom, pa su obustavili priznavanje diploma. Danas će biti održan online sastanak Centra za priznavanje sa predstavnicima nadležnih institucija na našem prostoru, pa i sa predstavnicima BiH. Vjerujem da će se s njim vrlo brzo doći do rješenja odnosno do priznavanja. Dakle, nije ista problematika između BiH i Hrvatske i BiH i Slovenije. Vjerujem da će sa Slovenijom biti brže riješen problem", smatra Hašić.
Slovenci su zaustavili proces priznavanja diploma iz razloga jer su izrazili opravdanu sumnju u falsfikovane diplome i sada traže model koji će im garantovati da diplome koje priznaju budu neupitno validne i što se tiče nastavka školovanja kao i konkurisanja na tržištu rada.
Podsjetimo da je nedavno ministar obrazovanja i znanosti u Vladi Republike Hrvatske Radovan Fuchs u Mostaru izjavio da će Hrvatska pomoći BiH da se integrira u obrazovni i znanstveni prostor, te da će prvo diplome Sveučilište u Mostaru učiniti priznatima u EU.
"Jedan od prvih koraka je kompletno akreditiranje Sveučilišta u Mostaru od strane Hrvatske agencije za znanost i visoko obrazovanje. Nakon što se taj proces završi diplome koje izdaje Sveučilišta u Mostaru bit će automatski priznate u Republici Hrvatskoj, a samim time i na kompletnom teritoriju Evropske unije", kazao je hrvatski ministar.
On je istakao da će i druge institucije iz BiH, koje nisu akreditirane, morati prolaziti put priznavanja, odnosno verifikacije.
Prilikom januarskog sastanka u Zagrebu delegacije Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH i hrvatske Agencije (AZVO), v.d. direktora AZVO-a Sandra Bezjak navela je da se s ovim pitanjem suočavaju još od 2005. godine i smatra da su aktuelna mišljenja naglasila problem, ali da će i pomoći da se pitanja iz ove oblasti unprijede.
Ova mišljenja u slučajevima visokoškolskih kvalifikacija iz BiH, nemaju negativnu konotaciju, jer AZVO, kako je istakla Bezjak, priznaje sve visokoškolske kvalifikacije iz BiH koje izdaju akreditovane ustanove, već imaju svrhu da, nakon zahtjeva stranke, informišu tržište rada u Hrvatskoj o svim elementima pojedinačne kvalifikacije, na način kako je to sada propisano novim zakonodavnim okvirom u ovoj oblasti.
Na sastanku je naglašeno i da mišljenje AZVO-a nije presudno prilikom zapošljavanja budući da o odabiru, odnosno zaposlenju kandidata na određeno mjesto odlučuje poslodavac u skladu sa unaprijed definisanim uslovima konkursa.
Prva reakcija na Trumpov zahtjev članicama NATO-a: "Znamo da trebamo trošiti više od dva posto"
