Hrvatska Pelješki most želi graditi na osnovu neobavezujuće bilješke, koju BiH nikad nije potvrdila
Državni parlament BiH ovo pitanje će razmatrati na prvoj narednoj sjednici koja je zakazana za 6. septembar. U međuvremenu parlamentarci su tražili od Vijeća ministara BiH dostavu izvještaja dosadašnjih aktivnosti po tom pitanju.
U ime Vijeća ministara BiH Ministarstvo prometa i komunikacija je sačinilo izvještaj u kojem se rezimiraju kontakti bh. i hrvatske strane o temi izgradnje Pelješkog mosta. Formirane su i ekspertne grupe koje su dogovorile i tehničke detalje budućeg mosta, a sve je kulminiralo usaglašenom zabilješkom o svim postignutim dogovorima.
Ipak, ta usaglašena bilješka nikada nije prošla verifikaciju ni Vijeća ministara BiH, niti Predsjedništva BiH, koje je nadležno za vođenje vanjske politike BiH.
Ministarstvo prometa i komunikacija BiH za državne parlamentarce je pripremilo četiri zaključka, među kojima je i da Vijeće ministara BiH prihvata usaglašene stavove stručnih grupa BiH i Hrvatske sa sastanka od 7. decembra 2007. godine, na kojem je usaglašena širina plovnog puta od 200 metara te visina otvora mosta od 55 metara.
Ipak, Vijeće ministara nikada nije prihvatilo, niti ratificiralo nijednu odluku bilo kakve komisije u vezi izgradnje Pelješkog mosta, osim zaključka da se zaduži Ministarstvo civilnih poslova koje treba da traži od Državne komisije za granicu potpuni izvještaj o njenom radu u vezi sa razgraničenjem na moru.
U tom dijelu dolazimo do ključnog detalja za BiH, a to je uspostavljanje granice na moru između BiH i Hrvatske, što nikada nije postignuto, a što je prvi uslov BiH da bi dala bilo kakvu saglasnost za izgradnju Pelješkog mosta. O tome postoji i zaključak iz 2007. godine, kada je Predsjedništvo BiH o tome informisalo Hrvatsku na 11. sjednici Međudržavnog vijeća za saradnju.
Čak je i nekadašnji član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović 2009. godine pisao tadašnjem hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesići i premijeru Ivi Sanaderu, pozivajući hrvatsku stranu na saradnju. To je jedini zvanični stav države BiH, koji glasi da BiH nikada nije dala saglasnost za izgradnju Pelješkog mosta dok se ne utvrdi morska granica te dvije države.
Postavlja se pitanje na osnovu čega je Hrvatska od Evropske unije dobila kredit za izgradnju mosta, kada ne postoji nijedan dokument kojim bi dokazali da je BiH pristala na to, osim usuglašene bilješke koja tretirea tehničke dimenzije mosta, što također nije verifikovano.
Da će ova tema biti teška i u državnom parlamentu dokazuje i saopćenje Kluba hrvatskih delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH gdje se pozivaju da su između BiH i Hrvatske usaglašene tehničke karakteristike mosta (što nikada nije verifikovano) te naglašavaju odobreni kredit EU, što je po njima dokaz da je Pelješki most važan i za EU te da nije sporan.
Da li ćemo od jeseni svjedočiti novom međunarodnom sporu o morskoj granici i mostu, po uzoru na slučaj između Hrvatske i Slovenije (koji je dobila Slovenija), znat ćemo relativno brzo, odmah nakon povratka zastupnika s godišnjih odmora, jer je jedno sigurno, Hrvatska neće dugo čekati da počne trošiti odobrena sredstva EU. Samo je pitanje narednih koraka koje će poduzeti država BiH.
