Hrvatski blok vjeruje da ujedinjena bošnjačka opozicija slabi Željka Komšića
HDZ nije podržao izdvajanje novca za izbore po prijedlogu Vijeća ministara i organizacija izbora još je na tankom ledu. U promjene izbornog zakona više niko ne vjeruje izuzev možda sve nervoznijeg i sve radikalnijeg Zorana Milanovića, predsjednika Hrvatske koji bi igrao i na kartu ucjene cijelog NATO saveza.
O veoma važnim tehničkim izmjenama izbornog zakona koje trebaju povećati integritet izbornog procesa i ojačati transparentnost također se ne govori niti na to više iko računa. To je postala tek usputna poštapalica pojedinih međunarodnih čimbenika.
Partnerstva se kroje
Međutim izborna partnerstva sve već uveliko kroje, prognoziraju rezultati i scenariji, a pojedini već proglašavaju i pobjedu.
Sutra će zvanično biti obznanjena kandidatura Denisa Bećirovića (SDP) kao zajedničkog kandidata najmanje pet stranaka u utrci za člana predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda. U redu podrške SDP-ovom kandidatu su Narod i pravda, Naša stranka, SBB, NES, gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović, a vjerovatno i PDA.
Reklo bi se zicer situacija za Bećirovića. Zbog takve podrške mnogi ovog državnog delegata i prije četiri godine poraženog kandidata sada već vide u Predsjedništvu. Ostalo je još samo okačito prigodnu sliku u kabinet i promijeniti namještaj.
Ipak, ne treba izgubiti iz vida da će mu pored Bakira Izetbegovića (SDA) protukandidat biti i Mirsad Hadžikadić (Koalicija Država), ali i neko iz Stranke za BiH. Svi oni ciljaju na dominantno bošnjačke glasove.
Pozicija Željka Komšića
Tu bosansku kvadraturu izbora dodatno začinjava najavljena kandidatura Željka Komšića, koji je na prethodnim izborima, jasno, od ukupno 225.000 glasova najveći broj dobio upravo od građana iz bošnjačkog spektra. Tu dolazimo do zanimljive matematike i kombinatorike na koju neki već računaju.
Naime, u medijima u Hrvatskoj, među kojima je i državna novinska agencija već se mogu pročitati kalkulacije kako ujedinjavanje bošnjačke opozicije koja će podržati Bećirovića znači da će Izetbegović morati mnogo više i jače da radi za sebe te će na taj način alarmirati bošnjačke birače da glasaju za njega. Procjena je da to u prethodnim ciklusima nije bio slučaj te da je šira kandidatura za člana Predajedništva iz reda Bošnjaka značila da Komšić ima više šansi.
Sada se pretpostavlja da su šanse Izetbegoviću umanjene te da će biti mnogo više onih koji bi možda inače glasali za Komšića, a koji će sada razmisliti kako postupiti. U takvom scenariju u hrvatskom političkom bloku već kalkulišu da bi šanse Draganu Čoviću ili bilo kojem drugom kandidatu HDZ-a bile povećane.
Je li Predsjedništvo najvažnije
Tako se od cijele priče o izbornom zakonu i silnim reformama ponovo došlo do poente da je suština u tome ko će biti izabran u Predsjedništco BiH.
Ono što je jasno jeste da će hrvatski blok stranaka biti prilično homogen, u RS-u će biti dva velika i suštinska bloka koji će voditi vjerovatno ravnopravnu borbu. I u konačnici najraštrkanije političko djelovanje imamo u bošnjačkom ili probosanskom spektru gdje će nakon izbora svoje mrve u eventualnoj vlasti čekati skoro desetak političkih subjekata.
Tako hipotetički možemo dobiti Vladu FBiH gdje će u vladi najviše ministarstava imati HDZ, a uz njih će tu biti četiri ili pet ili čak i više političkih subjekata ukoliko sadašnja Trojka na okupu do kraja dovede sve one koji podržavaju Bećirovića. Takav scenarij je moguć jer podrška jednom kandidatu i odricanje od svog kandidata, jasno je ima cijenu.
Posebna je priča o tome kako će izgledati državna vlast.
Nikšić napustio vanrednu sjednicu Parlamenta FBiH, opozicione stranke ga kritikovale
Možete li prepoznati koja sarajevska ulica je na fotografiji snimljenoj 1947. godine?
