Hrvatski obavještajci objavili izvještaj: Spominju se i sigurnosni rizici u BiH i regionu
SOA u Javnom izvještaju piše i o Bosni i Hercegovini, u kontekstu sigurnosne i političke situacije u našem regionu, kao i o posljednjim bitnim procesima u drugim zemljama.
"Jugoistočno susjedstvo Republike Hrvatske, odnosno Zapadni Balkan kako se ovaj prostor naziva u dokumentima EU-a, još uvijek je opterećeno brojnim sigurnosnim, političkim, ekonomskim i društvenim izazovima. Sve države Zapadnog Balkana iskazuju namjeru pristupanja Europskoj uniji. Također, izuzev Srbije, države Zapadnog Balkana iskazale su namjeru ulaska i u NATO. U isto vrijeme, druge države poput Rusije i Kine nastoje ojačati svoj utjecaj na tom prostoru", navodi se na početku.
SOA ocjenjuje da se i dalje radi o prostoru koji obilježavaju teške ekonomske prilike uz pojavu korupcije i organiziranog kriminala, političkog klijentelizma te manjkavosti u vladavini prava.
"Društva jugoistočnog susjedstva opterećena su i pojavama radikalnih islamističkih i nacionalističkih snaga, kao i poteškoćama u pristupanju euroatlantskim integracijama. Pojedine države jugoistočnog susjedstva i dalje funkcioniraju uz aktivno djelovanje institucija i mehanizama međunarodne zajednice. Ovakve prilike otvaraju prostor i za djelovanje vanjskih aktera, posebice država čiji se interesi i pogledi ne podudaraju s euroatlantskom perspektivom ovog prostora, odnosno čiji je interes usporavanje euroatlantskih integracija na ovom području. Pri tome se takvi akteri koriste i obavještajnim te hibridnim aktivnostima", stoji u izvještaju.
SOA ocjenjuje da se na pa prostoru jugoistočnog susjedstva Hrvatske odvija više stabilizacijskih procesa koji utječu na ukupne političko-sigurnosne prilike u regionalnom okruženju.
"Najvažniji takvi procesi su dogovori oko unutarnjeg funkcioniranja Bosne i Hercegovine te pregovori o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova. Oba se procesa odvijaju se uz aktivni angažman međunarodne zajednice. U isto vrijeme, složena politička situacija u BiH obilježena je zastojem u brojnim procesima, dok se i Kosovo nakon izbora u jesen 2019. godine suočava s političkom nestabilnošću", navodi se.
Agenti SOA-e smatraju da su i dalje prisutne pojave velikosrpskog ekstremizma u pojedinim državama koji se manifestira negiranjem teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Republike Hrvatske, ali i drugih država susjedstva, poput Kosova, BiH i Crne Gore.
"Ovaj se ekstremizam javno očituje kroz istupe i okupljanja velikosrpskih ekstremističkih organizacija, kao i korištenjem drugih javnih okupljanja, u kojima se, uz ekstremističke poruke, uništavaju i hrvatski državni simboli. Velikosrpski ekstremizam promiče i poruke protiv širenja Evropske unije i NATO-a na jugoistok Europe uz isticanje privrženosti Rusiji."
Dalje se navodi da vjerski i nacionalni ekstremizam i dalje opterećuje društva država jugoistočnog susjedstva.
"Radikalno tumačenje islama u državama jugoistočnog susjedstva i dalje je prisutno. Postojanje enklava u kojima se prakticira radikalno tumačenje islama te se ne priznaju zakoni i demokratski poredak države domaćina, predstavlja sigurnosni rizik. Dodatni sigurnosni rizik predstavlja i povratak 'džihadista' iz Sirije i Iraka u matične države od kojih su brojni na ratište otišli upravo iz navedenih enklava. Ove dvije pojave mogle bi utjecati na dodatni stepen radikalizacije i širenje radikalnog tumačenja islama", dio je koji se referiše na BiH.
SOA se bavi i pitanjem položaja Hrvata u BiH, ali i njihovim iseljavanjem iz ekonomskih razloga.
"Položaj Hrvata u BiH u političkom smislu obilježava nastojanje da se ispune svi elementi koji ga čine konstitutivnim narodom te da se postigne, ustavom BiH predviđena, puna jednakopravnost s ostala dva naroda. Uz političke okolnosti, Hrvati u BiH suočeni su s trendom ekonomskog iseljavanja čime je ugrožen i njihov fizički opstanak u BiH, a time i multietnički karakter BiH", navodi se.
Što se tiče dijela o ilegalnim migracijama, SOA ocjenjuje da najveći broj migranata na balkanskoj ruti do EU pokušava doći preko teritorije BiH.
SOA ocjenjuje da je sigurnosna situacija u Hrvatskoj stabilna i da ne postoje naznake niti vidljivi potencijali značajnije destabilizacije sigurnosnih prilika. Ipak ističu da je najveći rizik po pitanju terorističke prijetnje predstavljaju regionalni sljedbenici i simpatizeri islamističkih terorističkih organizacija te povratnici iz Sirije i Iraka.
Ističe se i da je transnacionalni organizirani kriminal snažan na jugoistoku Evrope (tzv. balkanska rut) i da ostaje glavna ruta za dovoz heroina u Evropu, a vrlo je značajna i za krijumčarenje marihuane.