U izvještaju o napretku koje je sastavio parlamentarni izvjestitelj za Bosnu i Hercegovinu, rumunski zastupnik Cristian Dan Preda, 14 amandmana podnijeli su zastupnici HDZ-a i HSS-a, sedam amandmana podnio je Tonino Picula te 14 amandmana skupina liberalnih zastupnika, među njima Jozo Radoš i Ivan Jakovčić, javila je Hina.
U amandmanu koji potpisuju zastupnici EPP-a Andrej Plenković, Ivana Maletić, Davor Ivo Stier, Dubravka Šuica (svi iz HDZ-a) i Marijana Petir (HSS) izražava se nada da će "bosanskohercegovački čelnici pokrenuti i ubrzati institucionalne, ekonomske i socijalne reforme kako bi se omogućio napredak na putu prema članstvu u EU i osigurao jednakopravan status sva tri konstitutivna naroda i ostalih".
Hrvatski zastupnici ne spominju u svojim amandmanima da misle na Hrvate u BiH, ali su ranije opetovano tražili uspostavljanje jednakopravnosti Hrvata sa Srbima i Bošnjacima u BiH, podsjeća Hina.
U prethodnoj rezoluciji Europskog parlamenta o Bosni i Hercegovini, prihvaćenoj u veljače 2014. istaknuto je da je važno slijediti "načela federalizma i legitimnog predstavljanja kako bi se osigurao put BiH-a u EU" što su pozdravili bosanskohercegovački Hrvati koji traže ravnopravnost s druga dva naroda.
To načelo nije spomenuto u nacrtu koje je pripremio izvjestitelj Preda, ali je zastupnik Tonino Picula podnio amandman u kojem se "pozivaju novi čelnici da slijede načela federalizma".
Picula u svom amandmanu predlaže da se u tekst izvještaja uvrsti rečenica da Bosna i Hercegovina "neće biti uspješan kandidat za članstvo u EU-u dok ne uspostavi odgovarajuće institucionalne uvjete za potpunu jednakost svih građana i konstitutivnih naroda".
Hrvatski zastupnici iz skupine EPP-a u jednom amandmanu naglašavaju da je sadašnja organizacija zemlje neefikasna, "uključujući posebice asimetrične proračunske alokacije između kantona u Federaciji BiH".
Oni također traže da se u tekst uvrsti i potreba da se osigura medijski pluralizam i radiotelevizijski servis na jezicima svih konstitutivnih naroda. Također pozivaju čelnike zemlje da promiču "uključiv i nediskriminatoran obrazovni sustav, koji će jamčiti svim konstitutivnim narodima obrazovanje na njihovom jeziku te da potiču suradnju preko kulturnih, vjerskih i etničkih crta".
Sličan prijedlog vezan uz pravo svih konstitutivnih naroda na pristup javnom radio-televizijskom servisu na svim službenim jezicima podnio je i zastupnik Picula.
Picula u svom amandmanu naglašava da je "ustavna reforma preduvjet da bi BiH postala u potpunosti funkcionalna i uključiva zemlja" te poziva na pojednostavljenje institucionalne strukture, kako bi se osigurao uravnoteženije predstavljanje svih konstitutivnih naroda i građana, eliminirala etnička diskriminacija, racionalizirali troškovi i država učinila funkcionalnijom.
U jednom amandmanu Picula predlaže da se u tekstu izrazi zabrinutost zbog izvješća o "rastućoj radikalizaciji među mladim ljudima u BiH, koji se u relativno velikom broju pridružuju terorističkim borcima ISIL-a".
I hrvatski zastupnici iz EPP-a i Picula te skupina liberalnih zastupnika predlažu da se čelnici BiH pozovu da iskoriste novi pristup EU-a prema njihovoj zemlji kako bi dovršili postupak stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenog sporazuma, uzimajući pri tom u obzir ulazak Hrvatske u EU i načelo zadržavanja tradicionalnog opsega trgovine.
Liberalni zastupnici traže da se ukine smrtna kazna koja je još uvijek na snazi u Republici Srpskoj.
Oni također pozivaju sve razine vlasti, posebice vlasti srpskog entiteta da ubrzaju proces povratka prognanika i izbjeglica.
Liberali u jednom amandmanu izražavaju zabrinutost zbog "segregacije djece u javnim školama na temelju etničke pripadnosti" i traže od vlasti da primjene uključiva obrazovna načela u pogledu djece s posebnim potrebama te da bez odgode donesu nove zakone o uključivom obrazovnom sistemu kako bi se na taj "okončala ta antidemokratska praksa u oba entiteta i u distriktu Brčko".
Rasprava o amandmanima predviđena je na sastanku Odbora za vanjsku politiku 13. travnja, a nakon izglasavanja na Odboru, izvješće se kao prijedlog rezolucije upućuje na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta koji će o tom glasovati krajem travnja.
