Hrvatsko narodno vijeće se od svog osnivanja, kako je rekao predsjednik HNV-a BiH Stipe Prlić, uporno bori za ravnopravnost svakog čovjeka u BiH i da ima jednaka prava na cijeloj teritoriji BiH.
"Naš glas se možda ne čuje dovoljno zato što nas ugušiše nacionalističke politike i nije lako nositi se sa njima. Oni imaju političke snage, imaju jake prihode, a mi se praktički borimo da možemo organizirati bar koji okrugli stol i evo obilježiti ovu značajnu 30. godišnjicu Hrvatskog narodnog vijeća", izjavio je Prlić.
Planovi, kao i ciljevi zbog kojih je osnovan HNV kao prva nevladina organizacija s hrvatskim predznakom u BiH, dodao je Prlić, ostaju isti, a to je, prije svega, borba za očuvanje BiH kao cjelovite multietničke države.
Član UO HNV BiH Ivo Komšić podsjetio je da je ova nevladina organizacija formirana 1994. godine, dodajući da je faktički zaustavila rat HVO-a i Armije BiH u BiH. Naime, na Saboru Hrvata BiH u Sarajevu, iz kojeg je izraslo Hrvatsko narodno vijeće BiH, 6. februara 1994. godine, usvojen je novi federalni koncept uređenja BiH koji je prihvatila tadašnja američka administracija kao mirovni projekt za BiH i na temelju kojeg je došlo do Washingtonskog sporazuma. HNV je bio aktivni učesnik, kako Washingtonskog, tako kasnije i Daytonskog sporazuma.
Povodom 30 godina postojanja i djelovanja HNV BiH dodjelio je plakete dvijema prijateljskim organizacijama - Vijeću Kongresa bošnjačkih intelektualaca i Srpskom građanskom vijeću - Pokretu za ravnopravnost u BiH.
Dobitnici plaketa su i pojedinci: Ivo Komšić, Petar Matanović, Ivan Bubalo, Luka Brković i Jozo Jozić, te posthumno Luka Markešić, Marijo Pejić, Dubravko Lovrenović, Ivan Markešić, te Petar Jozeljić.
