Hurtić o uništavanju zastava BiH i Islamske zajednice u Prijedoru: Povratničke porodice su s pravom zabrinute
"Uništavanje zastava na ulazu u centralnu Čaršijsku džamiju i na Šehidskom mezarju Skela u Prijedoru, nastavak je višemjesečnih napada i pritisaka na Bošnjake u entitetu Republika Srpska, koje najoštrije osuđujem", rekao je.
Predsjednik Medžlisa u Prijedoru i mutevelija džemata Čaršija-Stari Grad prijavili su slučaj policiji, koji su kazali da je uviđaj u toku. No, Hurtić upozorava da moraju biti pronađeni i krivci kako bi bili adekvatno kažnjeni.
"Iako sam nakon brutalnog napada tokom mjeseca ramazana na porodicu Memišević u Višegradu, djelovao institucionalno, održao sastanke s najvišim entitetskim zvaničnicima, uprkos obećanjima, ovaj slučaj nikada nije rasvijetljen. Umjesto toga, uslijedio je još niz napada na povratnike u Bratuncu, Zvorniku, Osmacima i evo, po ko zna koji put u Prijedoru. Većina ovih napada je motivisana vjerskom i nacionalnom mržnjom", kazao je.
Naglašava da brojni slučajevi napada na povratnike u RS nisu razriješeni te da to mora biti prioritet zarad očuvanja mira.
"Brojna ubistva i napadi na povratnike i njihovu imovinu od početka povratka do danas nisu rasvijetljeni, a posljednji napadi, koji nisu dobili sudski epilog, samo dodatno ulijevaju strah u živote ove ranjive populacije. Brojne porodice me svakodnevno kontaktiraju, jer su s pravom zabrinute za sigurnost svojih porodica. Zbog svega navedenog, ponovo pozivam, prije svega, istražne i pravosudne organe u entitetu RS, ali i na državnom nivou, da se prioritetno posvete rješavanju napada na povratnike i imovinu Islamske zajednice u proteklim mjesecima", poručio je.
Istaknuo je da je "svaki neriješeni slučaj vjetar u leđa novim počiniocima, koji u budućnosti može dovesti do eskalacije, a za što će odgovornost snositi oni čija je obaveza da sprečavaju ovakve napade".
Na kraju je podsjetio i na dejtonsku obavezu održavanja sigurnosti povratnika.
"Podsjećam da napadi na povratnike predstavljaju direktno kršenje Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, u kojem je navedeno da će "strane osigurati da se izbjeglicama i prognanicima omogući siguran povratak, bez rizika od uznemiravanja, zastrašivanja, proganjanja ili diskriminacije naročito zbog njihovog etničkog porijekla, vjeroispovijesti ili političkog uvjerenja", zaključio je.
