INTERVJU / Ibro Berilo za Klix.ba: O projektu Buroj Ozone nema tajni, Trnovo postaje centar Evrope
“Pa garantujem da će Kanton Sarajevo za dvije godine imati više turista nego Dubrovnik. Mi dobijamo 30 posto od dobiti. Vjerujte, da su mene pitali koliko želim od dobiti ja ne bih znao reći 30 posto, ja bih rekao manje, ali eto oni su predložili 30 posto. Naše investiranje u cijeli projekt neće biti ni 10 posto, a dali su nam 30 posto dobiti. Ja sam ostao iznenađen jer nisu to male pare, mi računamo da će Općina Trnovo inkasirati između 500 i 600 miliona KM za deset godina. Da ne pričam o otvaranju radnih mjesta. Trnovo je postalo centar zbivanja u svijetu, cijela Evropa piše o Trnovu. Više se sad o Trnovu piše u Americi i Švicarskoj nego u BiH, ali to meni ne smeta”, odgovara načelnik Trnova (FBiH) Ibro Berilo na naše pitanje šta će Trnovo dobiti izgradnjom integrisanog turističkog grada “Buroj Ozone”.
U kojoj fazi je trenutno projekt “Buroj Ozone”?
Kada je u pitanju “Buroj Ozone” u protekloj godini smo uradili zaista mnogo. U februaru smo potpisali protokol u kojem smo definirali namjeru i jedne i druge strane. U junu smo potpisali odluku o izradi regulacionog plana koji je vrlo važan dokument za nastavak projekta. Konačno, najvažniji dokument potpisali smo u oktobru a to je ugovor gdje su definisane obaveze i prava obje strane. Ono što je sada u toku jeste izrada regulacionog plana.
Šta je to što obje strane trebaju uraditi u narednom periodu?
Općina Trnovo nadležna je za izradu regulacionog plana a nosila izrade je Zavod za planiranje KS i to treba biti okončano do proljeća. Tim dokumentom se definiše da li se može graditi, definiše se komunalna infrastruktura, i to je jedan detaljan plan. Također, mi moramo raspisati konkurs za dodjelu prava građenja na 99 godina a da bi to uradili moramo imati uknjiženu zemlju na Općinu Trnovo i urađen regulacioni plan.
Sve ostaje u našem vlasništvu
Šta je druga strana u obavezi do proljeća?
Druga strana je u obavezi da to plaća. Oni plaćaju izradu regulacionog plana, a već su platili geologiju i geodeziju. Također, oni će Zavodu za planiranje KS platiti izradu regulacionog plana, a oni su zaduženi i za ovaj dio marketinga i odnosa sa medijima. Također, u narednom periodu oni moraju izdvojiti i sredstva za kupovinu zemlje jer mi tim sredstvima moramo kupiti preostalu privatnu zemlju. Druga strana mora finansirati i izradu izvedbenih projekata, a samo izvedbeni projekt za vodu koštat će nas skoro pola miliona KM a cijeli projekt koštat će najmanje pet miliona KM jer njime želimo riješiti vodosnabdijevanje šireg područja Dejčića, Bjelašnice i Igmana.
Buroj Property Development treba da plati novac od kojeg će Općina Trnovo otkupiti zemlju koju će kasnije iznajmljivati Buroju?
Mi smo osigurali, odnosno isplatili 520.000 KM, za kupovinu zemlje i uskoro ćemo uplatiti još 150.000 KM. Do kraja godine mi ćemo, nadam se, ispoštovati ono što smo se dogovorili a to je da Općina Trnovo kupi zemlju u vrijednosti od 1,2 miliona KM. Mi sad moramo otkupiti što više parcela tako da smo mi u dogovoru s njima usaglasili da izdvoje sedam miliona KM za kupovinu zemlje jer smo mi rekli da ćemo svim privatnim vlasnicima, koji žele, prodati zemlju novac isplatiti u roku od dvije godine a za to nam treba 15 miliona KM. Dakle, mi ćemo svojim sredstvima kupiti zemlju u vrijednosti od osam miliona KM, a oni nam trebaju dati tih sedam. Ta sredstva mi ćemo onda odbijati od dobiti jer je naša dobit 30 posto.
Sva zemlja ostaje u vlasništvu Općine Trnovo?
Da, oni samo dobijaju pravo gradnje na 99 godina. Oni će plaćati zakup zemlje, a ovaj novac koji će nam oni dati za kupovinu zemlje mi bismo im vratili od zakupa koji će oni plaćati, pa računamo da bi mi dug prema njima izmirili već nakon 10 godina.
Gradnja počinje u maju
Ko je dužan izgraditi infrastrukturu?
Svu infrastrukturu unutar integrisanog turističkog grada smo dužni osigurati oni, a do samog grada je obaveza općine. Mi već razmatramo kako do lokacije dovesti vodu, plin i slično i to su sve višemilionski projekti. No, mi nemamo svog novca i sve što budemo radili radit ćemo njihovim novcem.
Kod vas nema ni zrna pesimizma?
Pred nama je mnogo posla i mi ćemo učiniti sve da to bude završeno. Jedino gdje možemo imati problem jeste taj dio šumskog zemljišta koji je u državnom vlasništvu, a to je oko 10 posto zemljišta u ukupnom projektu. Oko pet posto je vlasništvo Općine Trnovo, a ostalo je privatno što je najlakša opcija je lakše kupiti to privatno zemljište nego izuzeti državno.
Stalno govorite i milionskim iznosima. Jeste li se uvjerili da je Buroj kompanija koja može iznijeti ovakvu investiciju?
Moje je da se bavim svojim poslom.
To je, na neki način, upravo vaš posao.
Pred nama je puno posla u sedam-osam mjeseci. Svaki dan koji je prošao za nas je jedan veliki dan. Mi svaki dan poduzimamo određene korake, a da ne vjerujemo u projekt ne bismo ulagali naš novac. Također, mi nismo zainteresirani samo za ovaj projekt nego i za neke druge projekte koji se dešavaju okolo ali o tim nekim drugim investitorima ne možemo još razgovarati.
Dobro, kad se može očekivati da projekt postane “opipljiv”, da se krene s njegovom realizacijom?
To je 01. april sljedeće godine. Tada ćemo položiti kamen-temeljac, ograditi parcelu i krenuti s radovima. Nacrt regulacionog plana je gotov i proslijeđen u Dubai. Ja sam s Ahmedom u nedjelju razgovarao Skypeom. Pričali smo sat vremena i već sada znam neke stvari koje nisam znao prije mjesec dana. Tu se na radi samo o toj kompaniji, već i o drugim kompanijama koje će oni osigurati i dovesti da grade na tom lokalitetu. Pa ja sam vidio svojim očima, još dok je bio u Sarajevu, kako mu šalju e-mailove u kojima ga mole da im ostavi lokaciju za izgradnju hotela. Gore se za četiri treba izgraditi 50, hotela, 60 stambenih zgrada, još više vila...
Razumijete li skepticizam koji postoji u javnosti?
Skepticizam je uvijek postojao. Danas je drugačija priča nego što je bila prije nekoliko mjeseci, i za pola godine ćemo imati drugu priču. Danas je manje skepticizma nego što je bilo prije godinu dana.
Znači u maju počinje gradnja?
Definitivno, osim ako bude problema sa izuzimanjem tog šumskog zemljišta i procedura oko vlasnika koji ne žele prodati svoje zemljište. Novac nije problem, mi u cijeloj priči ni od koga ne tražimo novac, ni od kantona ni od viših nivoa vlasti.
Šta nakon 99 godina?
Općina postaje vlasnik svega sa mogućnošću produživanja zakupa ali sa nekim drugim cijenama. Mi smo prvi koji radimo na osnovu Zakona o stvarnim pravima. Meni je drago što smo mi pioniri u tome i zato radimo sve transparentno. Mi smo na stranici Općine Trnovo obavili imena vlasnika parcela, otkupna cijena je javno dogovaranja i to je najtransparentniji projekt u BiH. Mi ništa od zemljišta nismo dali besplatno, kao što je to slučaj s Beogradom na vodi. Mi to dajemo pod zakup i ostajemo vlasnik svega toga. To nije koncesija, to je pravo građenja što je nešto sasvim drugo.
Zamjerke su i da se gradi na području vodozaštitne zone?
To su nebuloze. Uzmite prostorni plan u Zavodu za izgradnju KS i vidjet ćete da to nije vodozaštitno područje. Inače, postoje četiri vodozaštitne zone, a lokacija gdje će se graditi je van četvrte vodozaštitne zone. A podsjećam vas da su Dobrinja i Ilidža izgrađene na području druge vodozaštitne zone. Pa Igman i Bjelašnica su jedine naše planine gdje nemate divlje gradnje. A znate li ko je sačuvao te planine? Pa mi iz Općine Trnovo.
Ugovor nije tajan, izvolite ga pročitati
Kako su tekli pregovori s Arapima?
Kada su nama Arapi došli ovdje i spomenuli “free hold zone”, niko u BiH nije znao šta je to. Mi smo to prvi krčili i došli smo do određenih spoznaja. Taj Zakon o stvarnim pravima pripremalo je pet pravnih stručnjaka. Kada smo u januara usagalašavali protokol o namjeri, to je trajalo 30 dana, a ugovor smo dogovorili za pet šest sati. To su bili teški razgovori, po cijeli dan, pa Ahmed ode klanjati jaciju i onda nastavimo i poslije. Kada s Arapima razgovarate to je na početku teško, ali kad steknu povjerenje onda imaju neograničeno povjerenje. Mi smo partneri, ne ulazimo ni u kakve kredite. Oni će nam posuditi novac, a kad na kraju svake godine budemo podvlačili crtu i dijelili dobit, onda ćemo im vraćati dug.
Zašto ugovor nije dostupan javnosti?
Pazite, ugovor nije tajan. On je dostavljen svim vijećnicima. Vi ga možete slobodno pročitati u prostorijama Općine, svako ko želi može doći i pročitati ga, ali ga ne možemo kopirati, fotografisati i davati tako. Ugovor nije nikakva tajna, izvolite ga pročitati, pitajte me o njemu šta god hoćete. Ovdje nema ništa sakriveno.
Može li se ugovor pročitati i prepisati?
Može, samo ga ne možete iznositi, kopirati i slično. Ja pozivam sve medije da budu dio dobre priče, ali i da kritikuje sve što je loše. Ugovor nije tajan, i svako može doći da ga pročita.
