Predstavljena publikacija je osvrt na dosadašnju analizu nastojanja BiH da riješi pitanje nestalih osoba. Pored toga predstavljeni su i zaključci među kojima je istaknuta činjenica da se u BiH traga još uvijek za skoro 8.000 nestalih osoba. Zemlja u tom procesu mora ostati aktivna i u budućnosti ukoliko osnaži sve institucije te osigura njihovu uključenost u pitanja nestalih osoba.
Krajem oružanih sukoba na prostorima bivše Jugoslavije, tragalo se za 40.000 nestalih osoba, a najveći dio njih tražio se, i još uvijek se traži na području BiH.
"BiH je napravila izuzetan iskorak u procesu traženja i identifikaciji nestalih osoba te je do ovog trenutka pronađeno i identificirano gotovo dvije trećine nestalih osoba. Od tog broja, identificirano je 14.500 osoba putem DNK metode koju je obezbijedila Međunarodna komisija za nestale osobe", kazao je šef programa Zapadni Balkan u Međunarodnoj komisiji za nestale osobe Matthew Holliday.
Govoreći o problemu nestalih u BiH, Holliday je dodao kako posao traženja nestalih osoba nije "ni blizu da bude gotov" stoga ni rad Instituta za nestale osobe u BiH nije okončan već mora biti i intenziviran.
"Izvještaj koji ovdje danas predstavljamo dolazi zajedno sa nekolicinom preporuka na koji način se treba nastaviti sa ovim procesom u budućnosti. Prva među ovim preporukama je činjenica da se Institut za nestale osobe BiH mora ojačati. Također, institucija Tužilaštva BiH mora biti ojačana. Pri tom jačanju mislim da Vijeće ministara BiH mora preuzeti odgovornost nad tijelom Instituta za nestale osobe BiH", kazao je šef programa Zapadni Balkan u ICMP-u.
Primjetno je godišnje smanjenje budžeta Instituta za nestale u BiH, istakao je Holliday dodajući kako ta praksa mora prestati kao i "polovična" primjena Zakona o nestalim osobama BiH.
"Naredna stavka jeste Zakon o nestalim osobama BiH. Činjenica je da je ovaj zakon nešto po čemu je BiH prepoznatljiva obzirom da je prva usvojila takav zakon, međutim on mora biti u potpunosti implementiran. Pod tim mislim da centralna baza podataka mora biti verificirana, a ustanovljena je 2011. godine. Baza podataka će dati jedno korisno oruđe u daljem nastavku traganja za nestalim osobama. Deset godina nakon što je uspostavljen fond za podršku porodicama nestalih osoba, on još uvijek ne funkcionira i to je sramota", zaključio je Holliday.
Publikacija koja je predstavljena danas u Sarajevu također ima zadatak da javnosti ukaže na veličinu problema nestalih osoba, istakao je direktor Instituta za nestale osobe (INO) Bosne i Hercegovine Amor Mašović.
"Ovo je prva publikacija ovakve vrste koja sumira cjelokupni rad svih institucija koje su se bavile procesom taženja nestalih osoba na prostorima bivše Jugoslavije, kako onih lokalnih tako i onih međunarodnih organizacija koje bi bile involvirane od početka. U ovoj publikaciji dati su, vrlo pregledni i slikoviti prikazi onoga što je učinjeno i onoga što nije učinjeno, što treba tek biti učinjeno u narednom periodu", kazao je Mašović.
U navedenim preporukama, prema riječima Mašovića, od institucija BiH traži se da daju veći podršku INO-u te im se omogući veći broj kadrova.
"Treba prije svega uvjeriti vladu BiH da problem nestalih zaslužuje da bude na onom mjestu u planovima, programima rada svih institucija BiH koje on i zaslužuje. Primjer je Republika Hrvatska i Republika Srbija gdje svi njihovi razgovori počinju i završavaju sa rješavanjem problema nestalih iako je problem nestalih na teritorijama tih država značajno manji u odnosu na BiH. Tom problemu treba dati mjesto koje ono zaslužuje", kazao je Mašović.
Govoreći o pozitivnim pomacima u procesu traženja nestalih osoba, Mašović je istakao kako ohrabruje činjenica da je povećan broj tužilaca pri Tužilaštvu BiH i Sudu BiH koji rade na predmetu ratnih zločina.
