Više od 20 godina ICMP predvodi napore koji su omogućili pronalazak više od 70 posto od 30.000 osoba nestalih po završetku sukoba u Bosni i Hercegovini. ICMP je pomogao Bosni i Hercegovini da razvije kapacitet za rješavanje pitanja nestalih osoba na način da se eliminira diskriminacija na osnovu etničke ili vjerske pripadnosti nestale osobe, odnosno pripadnosti određenoj zajednici ili uloge koju je nestala osoba imala u sukobu; a to je uključivalo i upostavljanje Instituta za nestale osobe (INO). ICMP je pomogao u izradi Zakona o nestalim osobama BiH kojim se, između ostalog štite prava porodica, a također je razviosistematične i uspješne forenzičke metode – uključujući analizu DNK – koje se primjenjujuu identifikaciji žrtava.
ICMP je osigurao dobrovoljno finansiranje vlada i multilateralnih organizacija, poput EU, u cilju pružanja pomoći Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina nije morala izdvojitifinansijska sredstva za podršku ICMP-u.
Od kada jepostao sporazumom utemeljena međunarodna organizacija krajem 2014. godine, ICMP postojano radi sa svojim partnerima u Bosni i Hercegovini, uključujući Vijeće ministara, INO, tužilaštva i udruženja prodica nestalih, kako bi se osigurao nastavak napora na pronalaženju onih koji se još uvijek vode kao nestali.
Sporazumom o ICMP-u iz 2014. godine koji su potpisali Holandija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska, Belgija i Luksemburg, regulirano je da ICMP treba svoje sjedište preseliti u Hag, kao pogodnu lokaciju odakle izvršava funkcije definirane svojim globalnim mandato. Primjer takvih funkcija je nadziranjeoperacija za pronalaženje nestalih osoba u drugim državama koje se suočavaju s pitanjem prisilnih nestanaka.
To ne znači da je ICMP napustio Zapadni Balkan. Daleko od toga. ICMP je osigurao finansijska sredstva za nastavak podrške regionalnim naporima u traganju za nestalim osobama. To uključuje održivi napor u traganju za oko 8,000 osoba koje se još vode kao nestale iz sukoba u BiH.
ICMP je uspostavljen kao inicijativa predsjednika SAD-a,Billa Clintona 1996. godine na Samitu G-7 u Lionu kako bi se osigurala saradnja među zemaljama bivše Jugoslavije u pronalaženju nestalih osoba. Dok se sjedište nalazilo u Sarajevu, rad ICMP-a se uvijek fokusirao na osiguravanje regionalne saradnje. U tom pravcuICMPće,uz podršku EU, zadržati Program za Zapadni Balkan i regionalni ured u BiH u kojem će biti smješteni uzorci iz regije i koji ćepružati drugeoblike stručne pomoći kao i ranije. ICMP će i dalje primjenjivati iste Standardne operativne procedure, kao i najvišemjerezaštite ličnih podataka. Svi antemortalni (krvni) i postmortalni (koštani) uzorci koje je ICMP već obradio će ostati u Bosni i Hercegovini.
Svi uzorci sa Zapadnog Balkana, uključujući uzorke iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, BiH i Kosova su obrađivani u laboratorijama ICMP-a od trenutkakada je ICMP po prvi put započeo sa identifikacijama na osnovu DNK 2001. godine. Nakon cunamija u decembru 2004. godine, ICMP je sa identifikacijom žrtava pomogao vlastima u jugoistočnoj Aziji.Od tada je ICMP-ev laboratorijski sistem pomogao više od 40 država diljem svijeta u identificiranju osoba nestalihusljed nesreća, sukoba, organiziranog kriminala, ilegalnih migracija i iz drugih razloga.
Lični podaci koje su ICMP-u ustupili građani BiH,se dostavljaju ICMP-uuz njihov informirani pristanak. Ovi podaci nisu pod kontrolom organavlasti u BiH, niti bilo koje druge države.Oni se koriste isključivo u svrhe za koje su ovlaštenje dali oni koji su ih ustupili, odnosno za identifikaciju nestalih osoba, a u nekim slučajevima i kao dokazi u sudskim postupcima za ratne zločine.
Pronalaženje osoba nestalih u ratovima u bivšoj Jugoslaviji je od samog početka predstavljalo međunarodni i globalni napor. Taj proces je uključivao prikupljanje podataka diljem Zapadnog Balkana, kao i šire, od građana brojnih evropskih zemalja, SAD-a, Australije i drugih mjesta na kojima su srodnici nestalih osoba ustupilipodatke ICMP-u kao nezavisnoj međunarodnoj organizaciji. Ovaj međunarodni napor se ne bi realizirao da su ovi podaci stavljeni u nadležnost i pod kontrolu samo jedne države. Umjesto toga, odabran je pristup putem kog su podaci povjereni ICMP-u kao međunarodnoj organizaciji. Kroz svoje imunitete, međunarodne organizacijemogu osigurati da podaci koje čuvaju ne kontrolira niti jedna država.
Sve države su podržale ovaj pristup. Njime je osigurano da podaci ostanu pod direktnom kontrolom onih koji su ih ustupili, odnosno porodica nestalih. Oni mogu dopunjavati, mijenjati i povlačiti svoje podatke, te kontrolirati da li su podaci s nekim podijeljeni ili ne, odnosno s kim.
S državama u kojima prikuplja i obrađuje podatke, ICMP ima potpisane sporazumekojima se osiguravaju garancije i zaštita, uključujući imunitet. ICMP ima odgovornost da štiti one koji se oslanjaju na ove sporazume. Ukoliko bi neka država zatražila kontrolu nadpodacima koji su ustupljeni ICMP-u, u tom slučaju druge države i članovi porodica ne bi mogli više biti sigurni da će se privatnost dostavljenih podataka nastaviti štiti.
ICMP je okončao premještanje svoje laboratorije krajem decembra 2017. godine, a nova laboratorija je u potpunosti funkcionalna od početka marta 2018. godine. Kapacitet je bio smanjenjen u januaru i februaru, ali ne u mjeri u kojoj bi se prekinuo normalan protok u obradi uzoraka i utvrđivanju podudarnosti DNK. Dakle, nije bilo značajnijeg prekida u obradi uzoraka iz Bosne i Hercegovine. Naprotiv, ICMP-ova nova laboratorije je u mogućnosti da primjenjuje nove tehnologije, kao što je masivno paralelno sekvenciranje, koje će omogućiti identifikacije u slučajevima gdje to ranije nije bilo moguće, uključujući one slučajeve u kojima su uzorci bili jako oštećeni ili u kojima je samo jedan srodnik ustupio krvni uzorak. Time se povećava mogućnost novih identifikacija, a to će pozdraviti ne samo porodice nestalih, već i svi oni koji im žele dobro.
U Hagu će krajem ove sedmice delegacija BiH razgovarati o rješenjima za izmjene Sporazuma o preuzimanju uloge suosnivača INO-akako bi Bosna i Hercegovina preuzela punu odgovornost za vođenje INO-a. ICMP je razgovarao sa partnerima u BiH, uključujući Vijeće ministara, ohrabrujući ih da naprave ovaj važan iskorak.
ICMP će raditi sa svim relevantnim organima vlasti u regiji, uključujući BiH, kako bi im pomogao u ispunjavanju obaveza preuzetih na osnovu Deklaracije ICMP-a, koju su potpisali 2014. godine u Mostaru. Također će poticatI vlasti na provođenje Zakona o nestalim osobama kako bi se osiguralaprava porodica nestalih, što uključuje i osiguravanje primanja finansijske pomoći.
Ukratko, ICMP nastoji osigurati da organi vlasti u regiji, uključujući BiH preuzmu punu odgovornost za proces traženja nestalih osoba. Pored toga, ICMP ostaje posvećen pružanju pomoći porodicama nestalih i vlastima na Zapadnom Balkanu u primjenjivanju efikasne politike po pitanju nestalih osoba. ICMP je uspostavio sjedište u Hagu u cilju provođenja svog globalnog mandata, što uključuje mnoge druge zemlje kao i zemlje Zapadnog Balkana. Bosna i Hercegovina će imati korist od tehnološkog napretka koji je omogućen prelaskom u Hag. Podaci koji se dostavljaju ICMP-u su zaštićeni, u tehničkom i pravnom smislu, što znači da niti jedna vlada ne može kontrolirati lične podatke koje su dostavile porodice. To je dužnost koju ICMP ima prema porodicama, kao i sporazumom utemeljena obaveza u skladu s međunarodnim pravom.
