U Mostaru je tokom rata porušeno još nekoliko mostova, ali se godišnjice njihovog rušenja ne obilježavaju niti se datumi njihovog rušenja pamte. Magičnu ljepotu Starog mosta za Anadolu Agency protumačio je prof.dr. Amir Pašić, arhitekta po čijim je nacrtima 2004. godine urađena njegova rekonstrukcija.
"Magijsku ljepotu Starog mosta teško je otkriti. On ispunjiva niz od 25 kriterija kako jedna građevina može biti savršena. U Starom mostu imamo graditeljsko savršenstvo, savršenstvo funkcionalnosti. Tu možemo vidjeti kako se objekat savršeno uklapa u okolinu i kako se povezuje sa prirodom", pojasnio je dr. Pašić.
Prema njegovoj analizi, u slučaju gradnje Starog mosta čitav je niz aspekata za koje se može reći da su savršeni. "Veliku ulogu igraju i boja vode, odsjaji i svjetlo, nagibi terena, brda, okolina. Svjetlo je u Mostaru najčistije i ono mu daje sjaj magije", kaže dr. Pašić.
On je prokomentirao kako je u graditeljsku misao neimara Hajrudina teško prodrijeti, jer u historji graditeljtsva važio je jedan sasvim drugačiji proces sve do početka indiustrijske revolucije, odnosno do početka upotrebe čelika i betona.
Stari most ima preciznu numerologiju sadržajnih značenja. Devedeset devet je stepenica, sto dvanaest je redova. Graditelji su bili pripadnici tarikata, Ahija. Postoje određena pravila u kojima kombinacije brojeva zahtijevaju određene arhitektonske zahtjeve. Ti podaci su još do kraja neistraženi. Interesantno je da je 112 sa kombinacijama 3, 4, 5, ali se na kraju uklapa i sjedinjuje se sa cifrom četiri, što implicira na četiri puta, četiri strane svijeta. Postoje čitavi redovi koji se bave komparacijom brojeva i arhitektonskih vrijednosti. Takav je slučaj sa mnogim džamijama. Zapravo se tu više radi o novom modelu u kojem se vodi računa o zahtjevima lokaliteta.
"Hajrudin je možda koristio saznajna stara i do 8.000 godina, koja su se akumulira kroz pravilne procese. On je bio pripadnik jedne fantastične arhitektonske škole koja se odlikovala pravilnim obrazovanjem i kontinuitetom u radu", zaključio je Pašić.
Stari most u Mostaru nije ni najveći ni najsmjeliji građevinski poduhvat klasične škole mimara Sinana. Posebnu ljepotu daje mu tankost luka, koja podsjeća na tanksot džaijskih kupola.
Prof.dr. Amir Pašić je jedan od rijetkih Mostaraca koji je istu noć kada je Stari most srušen, noć sa 8. na 9. novembar 1993. godine, počeo planirati njegovu obnovu, čak i svečano otvorenje.
U ulozi koordinatora IRCICA-e za BiH tokom agresije na BiH, on je 1993. počeo sa izradom studije izvodljivosti za obnovu mosta. Čak je poslao i pozivnice najuglednijim svjetskim ličnostima za svečano otvorenje porušenog Starog mosta, koje je datirao za 2004.
Slična misao javila se i suvlasniku truske firme Ercanu Tuncu (Erdžan Tundž) koji je, kako su to zabilježili hroničari obnove Starog mosta, u svojoj sobi uz prve televizijske izvještaje o rušenju Starog mosta kazao: "Ovaj ću most ja ponovo napraviti."
"Sjećam se da su vijesti objavile snimke rušenja Starog mosta. Čim sam vidio te slike rekao sam prijatelju: Ovaj ću most ja da napravim, a prijatelj me pogledao s puno nepovjerenja. Da, da istina je to, to sam osjetio iznutra. Danima sam se osjećao tužno. Kako bi se drugačije mogao osjećati jedan graditelj nad rušenjem historijske graditeljske vrijednosti. I, evo, za deset godina, ja sam tu nad svojom unutrašnjom željom. Prije rušenja mosta nisam čuo za Mostar, niti za most", ispričao je Tunc.
Obnovljeni Stari most svečano je otvoren u julu 2004. na sveopću radost, ne samo prof. Pašića i graditelja Tunca, već i cijelog svijeta. Pašić za dvadesetu godišnjicu rušenja mosta u Mostaru realizira projekat međunaronog značaja o komparaciji najnovijih svjetskih iskustava o arhitekstonskom historijskom nasljeđu. Sa studentima sa Sarajevskog univerziteta izučava arhitekturu srednjovjekovne porodice Kosača.
Ankarska firma ER-BU u vlasništvu Ercana Unca i Burhana Cetina u isto vrijeme obnavlja most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, hamam Isa-bega Ishakovića i Carevu džamiju u Sarajevu.