Ideju "Republike BiH" podržava pola Parlamenta BiH, zagovornik bio i Staša Košarac
U ovom momentu ne postoji probosanska politička stranka u Bosni i Hercegovini koja već sutra, da postoji dovoljno kapaciteta u Parlamentarnoj skupštini BiH, ne bi podržala ustavne promjene kojim bi se politički sistem naše zemlje uredio na principu građanske države.
U proteklom periodu stavove, u kojima se jasno podržava ideja "Republike Bosne i Hercegovine", javno su iznosili i lideri Demokratske fronte (DF) Željko Komšić, Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić i Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Nermin Nikšić. Najdalje je otišao SDP BiH koji je jučer najavio mogućnost da se u parlamentarnoj proceduri uskoro nađe i prijedlog "Ustava Republike Bosne i Hercegovine".
Uprkos tome što SNSD pokušava dodatno produbiti političku krizu u BiH, koju su sami prouzrokovali blokadom rada institucija BiH i odbijanjem poštivanja Zakona o odbrani BiH, bacajući drvlje i kamenje na SDA, činjenica je da minimalno polovina parlamentaraca u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH podržava ideju "Republike BiH".
Također, činjenica je i da polovina Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nema kapacitet da izmijeni Ustav BiH i nametne "Republiku Bosnu i Hercegovinu". Naime, za izmjene Ustava Bosne i Hercegovine potrebna je dvotrećinska većina u Zastupničkom domu PSBiH, ali i saglasnost Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem četiri od pet delegata iz reda srpskog naroda ima SNSD, isto koliko ima i HDZ BiH kada je riječ o delegatima iz reda hrvatskog naroda.
Šta je uopće "republika"?
Bosna i Hercegovina je država koja graniči sa zemljama koje su po ustavnom uređenju republike. Riječ je o Republici Hrvatskoj, Republici Srbiji i Republici Crnoj Gori. "Republika" nije ništa drugo do oblik državnog uređenja u kojem državom ne vlada monarh, odnosno oblik vlasti u kojem narod ostvaruje suverenitet direktno ili putem izabranih političkih predstavnika.
S obzirom na glorifikovanje Srbije i Hrvatske od SNSD-a i HDZ-a BiH, postavlja se pitanje zbog čega Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću uopće smeta "republika" u nazivu BiH ukoliko im taj "mrski termin" odgovara u nazivima susjednih zemalja, ali i razvijenih država poput Republike Francuske, Republike Italije, Republike Austrije i tako dalje.
Zagovaranje ideje o "Republici Bosni i Hercegovini" nije od prije dvije sedmice, ma koliko se SNSD to trudio tako predstaviti. SDA je i u ranijim programskim deklaracijama kao dugoročan cilj navodila uspostavu države pod nazivom "Republika BiH", ali to SNSD i HDZ nisu smatrali problematičnim.
Ideju o uspostavi Republike Bosne i Hercegovine propagirao je SDP BiH i to u svom "Prijedlogu Ustava Republike Bosne i Hercegovine" iz 2009. godine. Ovaj dokument je između ostalih radio i Davor Vuletić koji je radio kao savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.
U ovom prijedlogu pored uspostave države pod nazivom "Republika BiH" navodi se također formiranje Vrhovnog suda BiH, uvođenje jednog predsjednika, premijera, odnosno predsjednika Vijeća ministara BiH, ukidanje Doma naroda PSBiH i uvođenje Doma regija PSBiH i slično. Kompletan sadržaj SDP-ovog "Prijedloga Ustava Republike Bosne i Hercegovine" možete pročitati ovdje. Inače, u mandatu od 2010. do 2014. godine SNSD je bio dio vladajuće koalicije sa SDP-om.
Za uspostavu "Republike Bosne i Hercegovine" u jednom trenutku bio je i sadašnji šef Kluba zastupnika SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Staša Košarac, a koji je jedan od najvećih kritičara bilo kakve priče o ustavnim promjenama koje vode jačanju države.
Košarac je 2005. godine bio jedan od autora "Nacrta platforme za novi demokratski Ustav Republike Bosne i Hercegovine" kojim se umjesto entiteta uvode multietničke regije, dok se nadležnosti BiH snažno jačaju. Umjesto Vijeća ministara BiH predloženo je uvođenje Vlade BiH, a umjesto Predsjedništva BiH uvođenje predsjednika Republike BiH kojeg prostom većinom bira Parlamentarna skupština BiH.
Narod seli u razvijenije republike
U zalaganje za "Republiku BiH" uključio se i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, lider Demokratske fronte (DF), političke stranke koja bi trebala zajedno sa SDA, SBB-om, HDZ-om i SNSD-om činiti vlast na nivou državnih institucija.
Komšić je nedavno ocijenio da ideja "Republike Bosne i Hercegovine" nije ničije privatno niti stranačko vlasništvo, nego prvomartovsko naslijeđe vizije građanske države Bosne i Hercegovine. Građanima je poručio da ne smiju dozvoliti da se ubije ideja Republike BiH i demokratija koja se gajila i kada nije bilo političkih stranaka.
Blagonaklon prema ideji "Republike BiH" također je i predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Fahrudin Radončić koji je početkom 2019. godine izjavio da bi bio najsretniji da se vrati Republika BiH, dodajući, ipak, kako smatra da ta inicijativa nije realna.
Dakle, sve i jedna probosanska stranka u Parlamentarnoj skupštini BiH, koja ima kapacitet da učestvuje u formiranju vlasti na državnom nivou, dugoročno zagovara istu ideju: "Republiku Bosnu i Hercegovinu", a koju je moguće ostvariti samo u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Dok se SNSD bavi dugoročnim idejama na koje bar do 2023. godine (u skladu s izbornim rezultatima) može utjecati, iz džepova građana BiH svaki mjesec isplati se više od 6.000 KM na pojedinačne račune svakog parlamentarca, uprkos tome što državni organ zakonodavne vlasti ne funkcioniše od dana konstituisanja (decembar 2018. godine).
U Parlamentarnoj skupštini BiH blokirano je više finansijskih sporazuma teških čak 772.775.517 eura, od kojih korist imaju svi građani BiH. Zbog SNSD-ovih blokada država Bosna i Hercegovine ni danas nema usvojen budžet za 2019. godinu.
Iz države u kojoj se danas postrojava entitetska žandarmerija, u kojoj skoro ni godinu od izbora nisu formirani novi sazivi vlasti, u kojoj se sporazumom mora dogovoriti poštivanje zakona, u kojoj niko ne odgovara za neustavno postupanje, u kojoj u proteklih nekoliko godina nije izgrađen nijedan kilometar autoputa, svake godine odlazi sve veći broj mladih osoba, mahom u razvijene evropske zemlje: Republiku Njemačku, Republiku Austriju, Republiku Sloveniju i Republiku Hrvatsku.
Career Day u Mostaru: Klix Posao i Goethe Institut održali predavanja i korisne radionice
