Igor i Marina Rajner: Velika je privilegija biti Jevrej u Bosni i Hercegovini
Na mjestu odakle su u Drugom svjetskom ratu civili jevrejske nacionalnosti deportovani u koncentracione logore širom Evrope, u Tuzli je položeno cvijeće i odata počast žrtvama holokausta. Riječ je o spomeniku Suza, koji se nalazi na mjestu nekadašnje željezničke stanice, odakle je na put bez povratka poslato okvirno 280 tuzlanskih Jevreja.
Jevrejska porodica Laufer iz Tuzle je imala šesetero djece, a jedno od njih bila je i Frida. Ona je 1941. godine odvedena sa istog mjesta na kojem se danas nalazi Suza, koju je posjetila njena sestrična Frida Čorbić. Rođena je nakon tragičnog čina, ali u razgovoru za Klix.ba kaže da se priča iz tog vremena prenosi s koljena na koljeno.
Prema kazivanjima, Frida Laufer je otišla sa nadom iz Tuzle jer je postojala dojava da će njeni drugovi dići voz u zrak i ona će pobjeći. Nažalost, nisu uspjeli. Poslije toga, njena porodica je dobila dopisnicu, po kojoj je Frida završila u Vitezu u logoru Kruščica, dalje Gospiću, Lobogradu kod Zagreba i na kraju je svoju životnu priču skončala u Jasenovcu.
"Moja mama Erna je pukom srećom ostala živa, jer je zahvaljujući Ivici Lediću koji je radio u tuzlanskoj policiji, izbrisana sa spiska za odvođenje. Nažalost, njena su tri brata, dvije sestre i majka završili u logoru u kojem su ubijeni", ističe u našem razgovoru 77-godišnja Čorbić.
Nastavlja da se njena majka uvijek bojala pričati o događajima iz prošlosti, međutim, Čorbić je kao znatiželjna djevojčica uvijek nastojala iz nje dobiti informaciju više. Danas je žalosti što njenog poriva za historijom nisu i mlađi pripadnici jevrejskog naroda.
"Nažalost, na obilježavanjima značajnih datuma za jevrejski narod danas nema mnogo mladih. Mislim da je potrebno u školske udžbenike više zastupiti jevrejsku prošlost, ali i holokaust koji ih je zadesio", smatra Čorbić.
Jevrejska općina tuzlanske regije koja obuhvata Tuzlu, Puračić, Živinice i Brčko danas broji okvirno 100 osoba, ali je onih aktivnih znatno manje. Stariji pripadnici ovog naroda crtice iz prošlosti, ali i one koje se odnose na tradiciju, pokušavaju prenijeti na mlade.
"S obzirom na to da nam dolaze godine, sve je manje onih koji su preživjeli holokaust. Na nama potomcima je da se toga sjećamo, a na mladima je da o tome što više pričaju, kako se takvo zlo ne bi nikome ponovilo. Mladima upravo želimo prenijeti naše običaje i načine obilježavanja praznika i dana sjećanja", ističe za Klix.ba Marina Rajner, predsjednica Jevrejske općine u Tuzli.
Iako su ih tadašnje njihove komšije pokušavale sakriti na razne načine, s područja Tuzle stradalo je okvirno 280 Jevreja i to u logorima. Marina i njen brat Igor u koncentracionom logoru su ostali bez bake, djeda i dva strica, ali sretnim okolnostima njihov otac je preživio. Igor nam kaže da su Jevreji u BiH privilegovani.
"Prvo, među zločincima nemate niti jednog Jevreja, a zatim smo poštovani od svih većina. Velika je privilegija biti Jevrej u Bosni i Hercegovini, ali, nažalost, tako nije u cijelome svijetu. Ali, šta možemo, sretni smo što je ovdje tako", smatra Igor.
Prema podacima Arhiva jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine, u našoj zemlji do Drugog svjetskog rata živjelo je 14,5 hiljada pripadnika tog naroda. Nažalost, u holokaustu je pogubljeno njih deset i po hiljada, ali se u tome ne računaju Jevreji izbjeglice koji su prolazili kroz Bosnu te su ubijani u Brčkom, Čapljini i drugim gradovima. Njihov broj decidno nikada nije utvrđen.
"Samo u Sarajevu je stradalo okvirno osam i po hiljada Jevreja, čija su imena bila zabilježena u spomen parku Vrace. Kada je riječ o Tuzli, od 316 Jevreja stradalo je njih skoro 280, što je ogroman procenat. Nažalost, nikada nismo mogli dokazati kako je došlo do toga te kako su ljudi u BiH na neki način učestvovali uopće u holokaustu", kaže direktor Arhiva jevrejske zajednice BiH Eli Tauber.
Jevreji su dali veliki i neizbrisiv doprinos razvoju Tuzle. Na memorandumu Jevrejske općine Tuzla stoji da su prvi Jevreji u taj grad došli 1565. godine. Bili su to Sefardi koji su protjerani iz Španije. Nakon Austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine dolazi do većeg naseljavanja Jevreja u Tuzli, i to prije svega Aškenaza.
U to vrijeme formirane su dvije jevrejske općine i dvije sinagoge, a groblje izgrađeno 1900. godine, bilo je i ostalo zajedničko. Jevrejsko groblje u Tuzli specifično je po tome što je i danas aktivno u smislu da se na njemu sahranjuju i Sefardi i Aškenazi, a njegova vrijednost je znatno veća zbog činjenice da je 2018. godine proglašeno nacionalnim spomenikom BiH.
Natpisi na spomenicima su izvedeni na bosanskom i njemačkom jeziku, a njih nekoliko zavređuje posebnu pažnju, s obzirom na graditeljske i umjetničke izvedbe.
Svoj prostor u kojem će se okupljati, Jevreji u Tuzli danas nemaju, jer je u Klosterskoj ulici u Drugom svjetskom ratu 1942. uništena i zapaljena druga Sinagoga, a koja je izgrađena 1902. godine. Međutim, lani je na istom mjestu izgrađen memorijal, na kojem su danas također položeni vijenci i cvijeće.
