Iz Ministarstva finansija navode da BiH ne prednjači u odnosu na ostale zemlje regiona kada su u pitanju igre na sreću, a u državi ne postoji ni zakonsko ograničenje u vezi s brojem kladionica koje mogu biti otvorene.
Igrači se u kladionicama najčešće klade na bingo, a u sportskim kladionicama najviše na fudbalske utakmice i tenis. Mnogi od njih kladionicu i druge vrste igara na sreću vide kao jednu vrstu razonode, jer, kako se nerijetko čuje od igrača u kladionicama, oni najviše igraju "iz dosade". Ipak, među njima postoje i ljudi kojima su poker aparati ili rulet stvorili ovisnost. Također, veliki je broj nezaposlenih mladih ljudi koji se svakodnevno klade, očekujući da će ih jednog dana potrefiti "veliki dobitak". Kladionice poput "Sportplus", "BetLive" i "Premier", dnevno u prosjeku posjeti 70-tak osoba, a ako su u toku neka poznata sportska takmičenja, taj broj se zna i znatno povećati.
U BiH je zakonom zabranjeno učestvovanje u igrama na sreću osobama mlađim od 18 godina. Nažalost, u većini kladionica mogu se sresti mladi koji još idu u srednju školu.
Velika iluzija
Sociolog prof. Dr. Jusuf Žiga je, u izjavi za agenciju Anadolija, kazao da ljudi u kriznim situacijama iz lažne iluzije posežu za igrama na sreću, zato što se nadaju da će na taj način riješiti svoja egzistencijalna pitanja.
"To je nešto što je u psihologiji, u mentalitetu čovjeka koji nema dovoljno sredstava za život. Naravno, ne posežu za ovim igrama samo ljudi koji su u tim situacijama. Imate vrlo bogate ljude koji se profesionalno bave time. Ali, u pravilu, više ljudi je sklono igrama na sreću u teškim ekonomskim situacijama", rekao je on.
Žiga je istakao da ljudi u BiH teško žive i da mnogi ne rade, te da se nadaju da će imati sreće ako "uplate koju marku" na bingo ili neku drugu igru.
"Govoreći generalno o kocki, to je jedna velika iluzija i jedini dobitnici su vlasnici kockarnica i kladionica, jer oni imaju unaprijed zagarantovanu dobit od svakog igrača", zaključio je on.
Iz Ministarstva finansija FBiH navode da inspektori Porezne uprave FBiH vrše kontrolu nad kladionicama dnevno i periodično. Svaka osoba, svaki građanin BiH može poslati prijavu za kontrolu bilo koje kladionice, ukoliko smatra da ima potrebe.
Za osnivanje Uprave za igre na sreću, potrebno je godišnje oko 200.000 KM. Kada su u pitanju prihodi od kladionica, promet koji FBiH prikuplja po osnovi naplata naknade za licence, iznosi oko 3,5 miliona KM na godišnjem nivou, bez poreza.
To plaćaju kladionice kako bi imali licencu. Ipak, prema procjenama Centara civilnih inicijativa (CCI), FBiH prikuplja jednokratnu nadnadu za izdavanje koncesija oko 14.800.000 KM od lutrijskih, elektronskih, kladioničarskih igara, igara u kasinima, igara na automatima i internet igara na sreću. Po osnovu poreza i naknada, inkasira se približno 30 miliona KM na godišnjem nivou.
Novi zakon o igrama na sreću
Centri civilnih inicijativa (CCI) započeli su kampanju pod nazivom "Pola sreće drugima". CCI radi na poboljšanju pravnog okvira koji uređuje priređivanje igara na sreću u BiH.
Tokom 2013. godine, u FBiH se očekuje donošenje novog zakona o igrama na sreću. Novi zakon bi trebao osigurati više novca za potrebe najugroženijih kategorija stanovništva, tako što će biti manje prostora za malverzacije, utaje poreza, neplaćanje naknada i povećavanje kaznenih mjera. Novi zakon o igrama na sreću omogućit će da polovina sredstava ostvarenog prometa Lutrije BiH, kao i sredstava od svih drugih naknada budu uplaćene na račun namijenjen za liječenje teško oboljele djece i mladih koje je jedino moguće provoditi van BiH, zaštitu zlostavljane djece, osobe sa invaliditetom, borbu protiv droga i ovisnosti, zaštitu žrtava torture i nasilja, promociju profesionalnog i amaterskog sporta, promociju tehničke kulture i udruženja koja se bave inovacijama i za rad javnih kuhinja.
Na ovaj način, svi koji učestvuju u igrama na sreću, direktno će pomagati ovim ugroženim kategorijama, društveno-korisnim programima i projektima.
Možete li prepoznati koja sarajevska ulica je na fotografiji snimljenoj 1947. godine?
