U tekstu vatikanistice Serene Santini se navodi da Kongregacija za nauk vjere ima negativan stav prema Međugorju te da se u izvještaju nalazi i zabrana vidiocima da u javnosti iznose "navodne poruke Bogorodice", prenosi Jutarnji.hr.
Santini je citirajući kardinala Gerharda Ludwiga Mullera napisala da Vatikan ne priznaje Gospino ukazanje, kao i da Međugorje nije priznato kao svetiše. Osim toga, katolicima se zabranjuje čak i razgovor s vidiocima. Ipak, Međugorje može biti priznato kao mjesto molitve.
Također, Kongregacija je odbila zahtjev vidioca da se župa sv. Jakova u Međugorju prizna kao marijansko svetište, a uz to je zabranila biskupima da ugošćuju vidioce u svrhu javnog okupljanja i svjedočenja.
U listu se navodi da je Međunarodna istražna komisija ustanovila da su navodne Gospine poruke teološki nekonsistentne te da su vidioci djelovali zbog svojih ekonomskih interesa, kao i da su novac ulagali u hotele i putničke agencije iskorištavajući "fenomen Međugorja",
Međutim, Vatikan i dalje šuti o Međugorju, a u javnosti se pojavljuju različite informacije. Vatikanist torinske Stampe Andrea Tornielli tvrdi da Kongregacija nije raspravljala o Međugorju, dok drugi govore da je rasprave bilo.
Što se tiče pape Franje, on je izrazio nevjericu u "međugorski fenomen" rekavši da Gospa nije "šefica poštanskog ureda da svakodnevno šalje poruke".
U slučaju da Vatikan zaista ne prizna ukazanje Gospe u Međugorju, ovo mjesto će ipak ostati mjesto molitve, ali biskupi neće smjeti organizovati hodočašće niti priznavati autentičnost ukazanja. Fokus će biti samo na molitvu i primanje sakramenata. Također, vidioci neće smjeti prenositi svoja iskustva, niti sudjelovati na javnim okupljanjima bilo gdje u svijetu. Od njih se traži i da se odreknu udjela u hotelima, agencijama i slično.
Panika u Kijevu: Prvi put od ruske invazije ukrajinski parlament otkazao sjednicu
