Ilhan Kyuchyuk: Liberali podržavaju integraciju BiH u EU uz princip građanske demokratije

Komentar je uslijedio kao odgovor na situaciju u Afganistanu, što nije bila uspješna priča za međunarodnu zajednicu. No, ja sam ga protumačio ne kao poziv na formiranje "Evropske vojske", već više poziv na razmišljanje o tome kako EU i njene članice, od kojih su mnoge i članice NATO-a, mogu upotrijebiti svoje resurse za više koordiniran odgovor u takvim situacijama, što može pozitivno utjecati na međunarodne odnose u odbrani njihovih interesa. Države članice i EU u cjelini moraju preuzeti veću odgovornost za svoju sigurnost, a liberali podržavaju zajednički pristup EU strateškim izazovima s kojima se Evropa danas suočava.

Mnogi su razočarani načinom na koji Evropska unija rješava problem migracija. Da li je trenutna politika migracija EU uopće integraciona ili je jednostavno plod balansa između dva bloka država - onih koji podržavaju migracije i oni koji se njima oštro protive. U tom odnosu, da li zapravo područje Balkana najviše ispašta i na neki način postaje "slijepo crijevo" migracija?

Istina je da upravljanje migracijama u EU mora postati koherentnije, te da nam je potreban novi zajednički pristup toj temi i zajednička opredijeljenost za integraciju; države članice zadržavaju pravo da odrede broj ljudi u potrazi za poslom koje mogu primiti i to će uvijek biti predmet političkih debata u svim zemljama. Želimo vidjeti novi pristup izgrađen na našim zajedničkim vrijednostima solidarnosti, ljudskih prava i poštivanja vladavine prava i nastavit ćemo se zalagati za to.

Dolazite s Balkana, svjesni ste da je na ovom području aktivno nekoliko liberalnih partija koje su ujedno članice i ALDE grupe. Kako vidite razvoj liberalne ideje na Balkanu, da li postoji prostor za napredak, te da li ideja koju promovirate ima potencijal da postane dominantna u ovoj regiji? Kako gledate na pojavu da liberalne stranke na Balkanu koaliraju sa strankama koje možda nisu ideološki na istim principima. Je li to na Balkanu neminovno?

Uvijek postoji prostor za poboljšanja i uvijek bismo trebali nastojati promicati progresivnije i liberalnije ideje u kreiranju politike, a naravno da bismo voljeli vidjeti još liberalnije političare izabrane u cijeloj regiji. Izborne koalicije postaju sve više i više politička stvarnost ovih dana zbog odgovarajućih nacionalnih izbornih sistema i brojnih stranaka za koje građani imaju mogućnost glasati, što smatram da je vrlo zdravo za demokratiju.

Vrlo sam sretan što su liberalne stranke diljem Evrope sve važniji akteri u formiranju vlada, i to ne samo kao mlađi partneri, već lideri koalicija, i u stanju su da provedu liberalne vrijednosti i ideale u praksu, baš kao što to rade Edin Forto i Naša stranka u Kantonu Sarajevo.

Prije nekoliko mjeseci zajedno ste s grupom parlamentaraca uputili pismo Josepu Borrellu u kojem kritikujete odnos Evropske unije prema Bosni i Hercegovini. Šta zapravo smatrate najvećim problemom u odnosima EU i BiH i da li bi Evropa trebala promijeniti pristup prema BiH s obzirom da je evidentno da ovakav način pregovora ne isporučuje adekvatne rezultate?

Stalo nam je do Bosne i Hercegovine i vjerujemo da njena budućnost pripada Evropskoj uniji. Građani Bosne i Hercegovine mnogo su patili od sukoba 90-ih godina i njihovih posljedica i mislim da je krajnje vrijeme da zemlja napravi veliki iskorak na svom evropskom putu i vrlo brzo postane zemlja kandidat. No, da bismo uspjeli u tom, želimo vidjeti konkretne reforme koje su inkluzivne i prihvatljive za cijelu populaciju. Evropska unija uvijek je branila principe pluralnosti, otvorenosti i inkluzivnosti političkih procesa. To će biti prihvaćeno kroz funkcionalnu građansku demokratiju i prevladavanje bolne prošlosti Bosne i Hercegovine. U tom smislu, naša je misija imati vodeću i aktivnu ulogu u omogućavanju i podržavanju provedbe 14 ključnih prioriteta, nudeći zemlji jasan put za postizanje statusa kandidata.

Posljednjih nekoliko mjeseci svjedoci smo retrogradnih politika koje imaju za cilj dezintegraciju BiH. Ove politike imaju podršku kako zemalja regije tako i pojedinih dijelova EU. Da li je intenziviranje retrogradnih politika znak da u ovom trenutku dio Evropske unije koji podržava ovakva djelovanja ima znatno proaktivniji pristup u odnosu na onaj koji se izričito protivi dijeljenju BiH?

U junu je u Evropskom parlamentu velikom većinom usvojen izvještaj u kojem se izražava snažna podrška Evropske unije suverenitetu, teritorijalnom integritetu i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. U ovom izvještaju također smo podsjetili da put ka članstvu u EU ovisi o održivom miru, stabilnosti i pomirenju koje podupire demokratski i multikulturalni karakter Bosne i Hercegovine. Mi liberali snažno podržavamo integraciju zemlje u EU, ali priznajemo da ostaje još mnogo toga što treba učiniti kao i reformi koje je potrebno provesti. Zbog toga nam je drago što se povezujemo s našim liberalnim partnerima Našom strankom kao predvodnicima u sprovođenju te agende.

Za kraj, kakav je vaš stav, pa i stav grupe u Evropskom parlamentu koju zastupate o inicijativi "Otvoreni Balkan" u kojoj se za sada nalaze Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija. Da li je prema vašem mišljenju ovakva inicijativa korak dalje od EU ili dio integracijskog pristupa?

Regionalne inicijative za daljnju suradnju između zemalja važne su za buduću integraciju ovih zemalja u EU. Također je važno da su te inicijative u skladu s pravilima EU ili su koordinirane s Evropskom komisijom radi provedbe mjera rane integracije u kontekstu revidirane metodologije pristupanja EU. Međutim, vidjeli smo da su neke zemlje glasno izrazile neslaganje, dok se druge nisu pridružile inicijativi "Otvoreni Balkan". Za mene lično, ova inicijativa mogla bi biti vrlo značajna za regiju i osloboditi njen puni potencijal ako joj se pridruže sve zemlje Zapadnog Balkana.