Ima li demografska obnova društva šansu u BiH? Struka tvrdi da je političari zanemaruju
Broj novorođenih nastavio se smanjivati i u 2023. godini, iako su trendovi u drugom dijelu krajem prošle godine dosta bolji u odnosu na početni, što se posebno odnosi na podatke za decembar, kada su tri kantona imali veći broj novorođenih od umrlih. Izdavajaju se Bosansko-podrinjski kanton, Kanton Sarajevo i Zapadnohercegovački kanton.
Ipak, gledajući cjelokupnu 2023. godinu, samo jedan kanton je imao veći broj novorođenih nego umrlih i to Zapadnohercegovački kanton, odnosno 826 novorođenih u poređenju sa 770 umrlih.
Kanton Sarajevo, bez obzira na najveći broj novorođenih u Federaciji BiH (3.969) nastavio je trend da je broj umrlih veći od broja novorođenih.
Najveći negativni prirodni priraštaj je zabilježen u Tuzlanskom kantonu (-836) i Unsko-sanskom kantonu (-737).
Profesorica Demografije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu Alma Pobrić govorila je za portal Klix.ba o zabrinjavajućem demografskom stanju u BiH.
"Negativni demografski trendovi u BiH su nažalost prisutni dugi niz godina, sa razlikom u entitetima. Naime, u Republici Srpskoj već od 2002.godine prisutan je prirodni pad broja stanovnika dok u FBiH počinje u 2007.godini. To znači da na teritoriji Bosne i Hercegovine od 2007. godine imamo veći broj umrlih nego rođenih sa izvjesnim razlikama u općinama i kantonima", naznačila je Pobrić.
Najnepovoljniji demografski trendovi su, kaže Pobrić, u Livanjskom kantonu, koji je, kako tvrdi, tradicionalno emigracijsko područje i sa veoma malim brojem rođenih.
"Nažalost, demografska slika Unsko-sanskog kantona posljednih godina je znatno lošija nego je bila prije. To je također emigracijsko područje u kojem su pojedine općine kao Bužim i Cazin ipak uspijevale održavati pozitivan prirodni priraštaj, što više nije slučaj. ZHK bilježi blagi porast rođenih, ali to i dalje nije dovoljno da bi se stanovništvo tog područja obnavljalo prirodnim putem i bilježio eventualni rast broja stanovnika obzirom na visoku stopu smrtnosti i svakako prisutno iseljavanje stanovnika", navodi demografkinja.
Potvrdila je da, iako nisu zadovoljavajući, najpovoljniji demografski trendovi su u Kantonu Sarajevo.
"Izvjesne fluktuacije u broju rođenih kao i promjene u odnosu broja rođenih i umrlih prema godišnjoj statistici su vidljive, ipak duži niz godina KS bilježi porast broja stanovnika. To možemo pripisati značaju koji Sarajevo kao glavi grad države ima i potiče unutrašnje migracije privlačeći stanovništvo iz drugih kantona", razjasnila je Pobrić.
"Političari ne slušaju struku"
Naša sagovornica ističe da je nizak nivo nataliteta posljedica dugogodišnjeg zanemarivanja demografskih problema, koje, smatra ona, prvenstveno ignorišu vladajuće strukture.
"Mi kao drušvo nužno trebamo ozdravljenje. Interes političkog odlučivanja mora demografska pitanja staviti u centar zbivanja na način da migracije i prirodna obnova stanovništva kroz poticaj rađanja dobiju obilježja strateške problematike. Demografsko pitanje se nikako ne smije svesti na socijalnu problematiku kojom bi se predložio određeni broj mjera i da nakon toga očekujemo boljitak", upozorava Pobrić.
Napomenula je da je demografska obnova bosanskohercegovačkog društva trebala početi nakon objavljenih rezultata popisa iz 2013.godine, koji su, tvrdi ona, već tada bili poražavajući i ukazivali na situaciju kojoj danas svjedočimo.
"Nažalost, političari nisu imali senzibilitet i nisu slušali struku. Proces demografskog starenja je vrlo intenzivan i mi smo zaista postali staro društvo. Broj osoba starijih od 60, odnosno od 65 godina značajno premašuje broj mladih do 19, odnosno do 14 godina. Uz postojanje razlika po općinama i kantonima, ali procentualni udio starih osoba u prosjeku veći je za više od 3 posto, u odnosu na udio mladih u ukupnom stanovništvu. Nažalost, u Kantonu 10 udio mladih je svega 9 posto u ukupnom stanovništvu, a istovremeno staro stanovništvo čini više od 22 posto stanovništva tog kantona", podijelila je.
"Potrebna korjenita sistemska promjena za demografsku problematiku bh. društva"
Demografkinja Pobrić kaže da se mjere koje bi pomogle ublažiti demografski problem ne mogu tek tako navesti.
"Nekoliko mjera koje bi bile predložene ne bi imale učinkovitost. Nama je nužna promjena paradigme i korjenite sistemske promjene. Nužno je da vlade shvate kako problemi sa kojima se suočavamo imaju dalekosežne posljedice za opstojnost Bosne i Hercegovine kao države. Mi svakodnevno ostajemo bez stanovnika koji predstavljaju budućnost i najvažniji prirodni resurs koji imamo", upozorila je.
Naznačila je da iz BiH odlaze mladi i stručni obrazovani ljudi, kao i cijele porodice.
"Tako se gubi reprodukcijski i radni kapital koji je svakom društvu neophodan za napredak i razvoj. To za sobom ostavlja nesagledive negativne posljedice za na sve sfere življenja, što vrlo zorno već osjećamo u zdravstvu, obrazovanju, penzijskom osiguranju...", istaknula je Pobrić.
Naznačila je da su sistemske promjene u rukovođenju i upravljanju državom temelj za demografsku revitalizaciju.
"Sinergijsko djelovanje u svim segmentima društva i privrede, realiziranje strateških ciljeva koji bi poboljšali kvalitet života mladih, ali i svih drugih ljudi. Poseban naglasak treba dati na promjenu uslova za investicije i povratak iseljenog stanovništva. Nužno je kreiranje nacionalnog programa kojim bi se iskazala posvećenost i briga za svakog pojedinca i stanovništvo u cjelini", objasnila je Pobrić za portal Klix.ba.
