Ima li ta jedna osoba u BiH koja će nametnuti tehničke izmjene Izbornog zakona ili je zaboravila obećanje
"Ja imam poštovanje za odluke koje donosi parlament i zato govorim da je ovo moj posljednji poziv parlamentarnoj strukturi da donese odluku sami. Ukoliko ne, ja ću doći do vremenskih rokova i smatraću da je ovo nepoštivanje birača. U naredne dvije tri sedmice bi svi željeli da vidimo rezultat. Ukoliko do njega ne dođe, onda ne možemo zavisiti od nekih obećanja 'sljedeće sedmice (će biti), sljedeće sedmice (će biti)'. Ne! Ove sedmice mora i ako se ne uradi, svi znaju da ima jedna osoba u gradu koja ima tu nadležnost i ovlaštenje da to donese", naglasio je Schmidt prije mjesec dana.
Schmidtov rok je prošao, a u međuvremenu smo dobili sljedeće: U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine usvojen je prijedlog SDA o tehničkim izmjenama Izbornog zakona. Protiv su bili SNSD i HDZ, što automatski, a i po izjavama zvaničnika iz tih stranaka ukazuje da spomenuti zakon neće biti usvojen u Domu naroda, koji bi trebao zasjedati do kraja mjeseca.
Također, u međuvremenu smo vidjeli pokušaj kupovine vremena, iniciran prije svega iz redova HDZ-a. To je suštinska poruka i jučerašnjeg sastanka lidera Trojke, SNSD-a i HDZ-a u Laktašima. Dakle, čelnici stranaka iz državne vlasti poručuju da će usvojiti sveobuhvatne izmjene Izbornog zakona do kraja februara, praveći alibi za neusvajanje tehničkih izmjena Izbornog zakona.
Treba istaći da se o spomenutom oglasio samo SNSD i HDZ, iako kratko. Dok se iz Trojke niko nije zvanično oglasio o detaljima dogovorenog. Pa se stoga nameće pitanje zašto je to tako i ko preuzima odgovornost ako se najavljene izmjene Izbornog zakona, uključujući i tehnički dio ne usvoje do kraja februara kako je najavljeno. Jer je evidentno da HDZ, uz SNSD prije svega želi kupiti dodatno vrijeme kako Schmidt ne bi nametao tehničke izmjene Izbornog zakona.
Zašto? Prije svega SNSD je zaprijetio i čak pokrenuo proceduru donošenja entitetskog izbornog zakona. S druge strane HDZ-u je prioritet pitanje legitimnog predstavljanja i načina izbora članova Predsjedništva. A u konačnici, nikome od njih ne odgovara da se uvede red u sam izborni proces, jer bi tehničke izmjene podrazumijevale da CIK imenuje članove biračkih odbora, da se uvode skeneri, video nadzor i ta bi jednostavno dobili poštene izbore.
Političke stranke godinama nisu htjele same dogovoriti to pitanje. Pa i prije nekoliko godina stranke današnje Trojke (SDP, NiP, NS) su konstantno naglašavali potrebu tehničkih izmjena za fer i poštenije izbore. To aposlutno podržava i opozicija iz RS-a (SDS, PDP), kao i neke druge hrvatske stranke poput HRS-a.
Na posljednjoj sjednici Vijeća za implementaciju mira (PIC) prisustvovali su Slaven Raguž (HRS) i Jelena Trivić (Narodni front) podržavajući nametanje tehničkih izmjena Izbornog zakona. Drugim riječima radi se od potpuno nadnacionalnom pitanju koje treba obezbijediti transparentniji izborni proces, vjerovatno prvi put nakon izbora. Stoga je zanimljivo kako stranke Trojke, a koje su se ranije grčevito zalagale za to, sada ne bore i ne iskoriste najavu Schmidta da nametne spomenute izmjene.
Jer ko im garantuje da će se slična prilika ponoviti da se konačno uvede red u izborni proces.
S druge strane nametanjem ovog zakona Schmidt bi pokazao koliko istinski radi na stvarima koje su u direktnoj koristi za građane, a s druge strane bi doslovno pokazao da njegov legitimitet poštuju opozicione stranke iz RS-a.
U konačnici, ukoliko Schmidt povjeruje površnim obećanjima da će se do marta sve riješiti u vezi Izbornog zakona (i izbor članova Predsjedništva i tehničke izmjene i evropske presude) i ne nametne ono što je jasno najavio prije mjesec dana, onda ostaje nejasno kome i zašto šalje upozorenja. Posebno ako se zna da za to ima podršku Američke ambasade.
