Ima li vlast zaista pravo da oduzme slobodu kretanja mlađima od 18 i starijima od 65 godina
Elma Veledar Arifagić, advokatica i ekspertica za ljudska prava, smatra da bez obzira na postojeće prijetnje javnom zdravlju, ovom naredbom provodi mjera koja u datim okolnostima nije u skladu sa temeljnim načelima ljudskih prava. Kako saznajemo niz udruženja će u narednom periodu apelirati da se preispita postojeća i usvoji mjera koja će te standarde zadovoljiti.
Veledar Arifagić kaže da je potpuno razumljivo da vanredno stanje odnosno stanje nesreće uzrokovano pandemijom koronavirusa zahtijeva uvođenje oštrijih mjera s obzirom na zaštićeni cilj koji se ogleda u zaštiti javnog zdravlja. Međutim, naredbom kao mjerom vlasti se potpuno oduzima sloboda kretanja određenim grupama osoba, što nije u skladu sa Ustavom niti sa standardima ljudskih prava koja proizilaze iz Evropske konvencije za zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda, te stoga ovu naredbu treba i preispitati u svjetlu evropskih standarda.
"Imajući u vidu konvenciju, nikakva ograničenja se ne mogu postaviti u odnosu na vršenje ovih prava osim onih koja su u skladu sa zakonom i koja su neophodna u demokratskom društvu, kao što su, pored ostalih, zaštita zdravlja drugih, te koja su proporcionalna. Nadležni federalni organi su na osnovu odluke o stanju nesreće u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima donijeli naredbu. S obzirom na opasnosti koje postoje usljed brzog širenja koronavirusa i rizik koji ovo širenje predstavlja za navedene grupe osoba, može se smatrati da je mjera kojom se ograničava sloboda kretanja potrebna u datim okolnostima. Dakle, iz prethodnog proizilazi da postoji pravna mogućnost da se sloboda kretanja ograniči, međutim, da bi ograničenje tog prava u jednom demokratskom društvu bilo u skladu sa standardima ljudskih prava, mora biti i proporcionalno", smatra ona.
Pohvalno je da su nadležne vlasti brzom reakcijom iznijele niz preporuka i donijele niz odluka sa ciljem zaštite zdravlja pojedinaca i zajednice, a posebno djece i osoba starije životne dobi, međutim, naredba nije proporcionalna mjera. Osim toga, ukazuje na nemogućnost vlasti da izvrši procjenu prava grupa osoba kojima oduzima pravo na slobodu kretanja kao pravo pojedinaca u odnosu na javni interes (javno zdravlje). Stoga se može zaključiti da vlasti upravo skraćenim putem, koji se temelji na nedostatku procjene, pokušavaju spriječiti širenje zaraze koronavirusom na teret ranjivih grupa našeg društva.
"Upravo je preporuka eksperata Ujedinjenih nacija od 16. marta 2020.godine vezana za ovakve korake vlasti. Naime, UN eksperti su pozvali države da izbjegavaju prekomjerne sigurnosne mjere kao odgovor na širenje zaraze koronavirusom. Također podsjećaju države da, kao odgovor na prijetnje javnom zdravlju, ne smiju zloupotrebljavati ovlaštenja koja imaju u vanrednim situacijama, te poduzete mjere moraju biti proporcionalne, neophodne i nediskriminatorne. Konačno, smjernice međunarodnog prava naglašavaju da se poduzete mjere ne smiju koristiti kao osnova za represivno djelovanje protiv određenih grupa osoba, zanemarujući njihova ljudska prava", navodi ona.
Spomenute poruke UN eksperata su uslijedile nakon obraćanja Visokog UN komesara za ljudska prava koji je dana 06. marta 2020.godine u svom obraćanju istakao i to da je od presudnog značaja da se karantin i druge mjere za suzbijanje širenja koronavirusa provode u skladu sa standardima ljudskih prava i na način koji je neophodan i proporcionalan procijenjenom riziku.
U skladu sa međunarodnim standardima o ljudskim pravima stoji prijedlog da se ovakva mjera modifikuje i donese u blažem obliku, na način da grupe osoba na koje se naredba odnosi mogu koristiti, makar na neophodan ograničen način, svoja osnovna ljudska prava u ovom izazovnom periodu čije posljedice se ne mogu predvidjeti. Manje invazivnom mjerom koja pogađa navedene grupe ljudi mogla bi se postići sporna proporcionalnost između prava pogođenih osoba i zaštiti javnog zdravlja.
"U ovoj ocjeni ravnoteže prava i interesa, ukoliko vlasti već nisu poduzele samostalne analize i procjene, mogu olakšati koraci i mjere koje su druge demokratske države uvele i provode na manje represivan način u odnosu na pojedine grupe osoba, cijeneći upravo preporuke organizacija za zaštitu ljudskih prava. Ovo je svakako i međunarodna obaveza Bosne i Hercegovine. Konačno, u skladu sa preporukom UN eksperata, naglašava se da su otvorenost i transparentnost vlasti ključni za ohrabrivanje svih građana da samostalno učestvuju u mjerama koje je država uvela sa ciljem zaštite njihovog vlastitog zdravlja i zdravlja zajednice, posebno u momentu kada je slabo povjerenje u vlast. Ovo ukazuje i na potrebu da vlasti imaju povjerenja u osobe mlađe od 18 i starije od 65 godina da će poštovati manje invazivne mjere sa saznanjem da su njihova ljudska prava uzeta u obzir u ukupnoj procjeni prava pojedinaca i interesa koji se ogleda u zaštiti javnog zdravlja", zaključuje ona.
