Imaju li građani pravo na pobunu: Podsjećanje na vrijeme plenuma i protesta 2014. godine
U okviru dvije panel diskusije govori se o pravu na pobunu, infrastrukturi aktivizma i demokratskim inovacijama, participaciji, problematiziranju mogućnosti promjene u Bosni i Hercegovini i političkom djelovanju uopće.
Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka je u uvodnom izlaganju kazao kako mu je drago da se ovakvi skupovi održavaju, te da je neophodno da Univerzitet u Sarajevu kao cjelina postane vibrantija zajednica koja će se oglašavati o pitanjima koja su relevantna za naše društvo.
"Meni je drago da su moje kolegice i kolege pokrenule ovu inicijativu i napravili ovaj početni skup. Nadam se da ćemo nastaviti u okviru Otvorenog Univerziteta nastaviti debatirati na ovim temama", poručio je Turčalo.
Valida Repovac Nikšić, prodakenasa za naučno-istraživački rad na Fakultetu političkih nauka je kazala da je dugo vremena postojala ideja skupu koji će biti refleksija na dešavanja iz 2014. godine.
"Imali smo ideju da nakon deset godina s ove neke vremenske distance razgovaramo i napravimo neke vrste refleksije u odnosu na ono što se dešavalo 2014. godine. Veoma bitni događaji za naše društvo, a to su bili plenumi i organizacija plenuma i organizacija i pokretanje Otvorenog Univerziteta. Bilo nam je bitno isto tako da vas informišemo i da vam kažemo da unazad deset godina mi i kroz naše naučne projekte nastavljamo da radimo na ovim konceptima i pitanjima", istakla je Repovac Nikšić.
U okviru prvog panela "Pravo na pobunu. Plenumi" govore Samir Forić, Jasmina Husanović, Damir Arsenijević, te Jasmin Hasanović.
Drugi panel pod nazivom "Spasa nam nema, propasti nećemo", je posvećen pofesoru Zdravku Grebi, a na njemu govore Tarik Haverić, Hrvoje Batinić i Đana Kukić.
Podsjećamo 7. feburara 2014 godine na području cijele Bosne i Hercegovine izbili masovni protesti nekoliko hiljada nezadovoljnih građana koji su tražili smjenu brojnih političara širom države.
Nešto ranije 5. februara počeli su protesti ispred Vlade Tuzlanskog kantona, gdje je u sukobima policije i građana povrijeđeno 18 osoba, a tada je riveden i Aldin Širanović, osnivač Facebook grupe kroz koju su građani pozivani na proteste.
Narednog dana protesti u Tuzli su nastavljeni, a uskoro su izbili i neredi u kojima je povrijeđeno 47 policajaca i 13 demonstranata. Tog dana po nekoliko stotina građana okupilo se i u svim većim gradovima kako bi pružili podršku radnicima iz Tuzle.
Na dan 7. februara, hiljade građana izašle su na ulice u svim većim gradovima, što je izazvalo i nove nerede na ulicama. Sukobi s policijom zabilježeni su, pored Tuzle, i u Bihaću, Zenici, Sarajevu i Mostaru.
Nakon što se proširila vijest da je u Tuzli zapaljena zgrada kantonalne Vlade, isto su uradili demonstranti i u Sarajevu i Zenici, a u Bihaću su na zgradi kantonalne vlasti polupani prozoru. U večernjim satima u Mostaru su zapaljene prostorije HDZ-a i SDA, a u Sarajevu nekoliko prostorija u zgradi Predsjedništva BiH. Građani su imali vrlo jasan zahtjev: ostavke svih kantonalni i federalnih premijera i ministara.
U sedmicama poslije organizirani su brojni, mnogo mirniji protestni skupovi i plenumi građana u većim bh. gradovima, a cijela priča završena je ostavkom nekoliko funkcionera i istragama protiv građana koji su palili i razbijali državnu imovinu.
Elon Musk na X-u podijelio teoriju zavjere da je napadač iz Njemačke bio "tajni islamista"
Koliko je zaradio Usik, a koliko Fury nakon dramatične borbe u Saudijskoj Arabiji
