Imenovanje Schmidta i podijeljenost Zapada: Bez podrške SAD-a nema rješenja
U svojoj analizi FAZ ističe kako se za kandidaturu Schmidta u Njemačkoj znalo još u jesen 2020. godine kada je, kako ističu, mala grupa ljudi sve glasnije počela govoriti o promjeni politike Njemačke na Balkanu, odnosno u BiH. Priče po kuloarima stigle su mnogo ranije nego zvanična objava Njemačke o kandidaturi Schmidta, koja se dogodila 20. januara 2021. godine.
Nakon zvanične objave, koja je stigla u isto vrijeme kada i inauguracija američkog predsjednika Bidena, u FAZ-u ističu kako ovakva odluka Njemačke nije naišla na potpuno odobravanje bosanskohercegovačke političke javnosti.
Nakon zvanične objave u političkom prostoru Bosne i Hercegovine počelo se špekulirati o tome da li Njemačka na određeni način želi iskoristiti administrativni vakuum u SAD-u te uz pomoć zvanične Moskve na čelo OHR-a postaviti čovjeka od povjerenja koji bi, prema mišljenju mnogih, radio na štetu probosanske strane.
Međutim, nove okolnosti pokazale su kako Schmidt zapravo i nema podršku Rusije.
FAZ ove sumnje opravdava nedavnim intervencijama ruskog ambasadora u Beogradu Aleksandra Bocan Harčenka. Istaknuti ruski diplomata je u nedavnom intervjuu izjavio kako Rusija ne podržava imenovanje novog visokog predstavnika te da će se, ukoliko je potrebno, Rusija protiv ove odluke izjasniti i na Vijeću sigurnosti UN-a.
Preliminarna odluka o novom visokom predstavniku trebala bi biti donesena na sastanku Vijeća za provedbu mira, koji je zakazan za 16. mart, a čiji je sastavni dio i Rusija. Ipak, ono što trenutno najviše komplikuje situaciju u vezi s imenovanjem Christiana Schmidta jeste šutnja Sjedinjenih Američkih Država, koje se još uvijek nisu javno izjasnile o njemačkom prijedlogu, što jasno ukazuje na to da Zapad nema jedinstven stav o njegovom imenovanju.
Na kraju analize, u FAZ-u ističu kako je trenutno potpuno besmisleno stavljati na sto prijedlog o imenovanju Schmidta ukoliko Njemačka za ovaj potez nema podršku Washingtona.
Ove špekulacije dodatno dolaze do izražaja i zbog priče da bi Velika Britanija također mogla ponuditi svog kandidata koji bi vjerovatno dobio podršku SAD-a.
Ukoliko bi u budućnosti i došlo do sporazuma između Njemačke i SAD-a u vezi s imenovanjem Schmidta, i dalje preostaje pitanje Rusije koja se, bar prema svemu prikazanom, ne slaže s imenovanjem njemačkog političara na ovu funkciju.
Ruski predstavnici u UN-u, ali i u drugim tijelima, imaju brojne instrumente kojima mogu blokirati ovakvu odluku Njemačke, ali i drugih zemalja. Samim tim, Bosna i Hercegovina bi ponovo bila u fokusu kao idealno tlo za "hladni rat" Rusije protiv zapadnih zemalja.
Ruske "provokacije" naročito dolaze do izražaja kada zapadne zemlje nemaju jedinstven stav o nekom pitanju, a čini se da je upravo imenovanje novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini jedan od takvih problema, smatraju u Frankfurter Allgemeine Zeitungu.
