Indeks prekinutog djetinjstva: BiH na 39. mjestu od ukupno 175 zemalja

Srbija se nalazi sedam mjesta iza, na 46. poziciji i u odnosu na 2017. pala je za pet mjesta. Crna Gora je također lošije rangirana u 2018. godini i nalazi se na 53. mjestu, čak sedam mjesta iza prošlogodišnje pozicije. Najlošije pozicionirana zemlja regiona je Albanija, koja se nalazi na 77. mjestu, dok Slovenija drugi put zaredom dijeli prvo mjesto, ove godine sa Singapurom.

Indeks prekinutog djetinjstva Save the Children objavljuje uoči obilježavanja Međunarodnog dana djeteta, 1. juna, upozoravajući da je više od pola ukupne populacije djece svijeta, preko 1,2 milijarde – ugroženo konfliktima, široko rasprostranjenim siromaštvom i diskriminacijom djevojčica. Izvještaj ispituje kako ova tri ključna faktora uskraćuju djetinjstvo djeci širom svijeta.

Drugu godinu zaredom, Indeks prekinutog djetinjstva rangira 175 zemalja svijeta po tome gdje je djetinjstvo najmanje, a gdje najviše ugroženo usljed faktora kao što su loše zdravlje, neuhranjenost, isključivanje iz obrazovanja, dječiji rad, brakovi maloljetnika, maloljetničke trudnoće i ekstremno nasilje.

"Veoma je zabrinjavajuće da su tri zemlje iz našeg regiona nazadovale na Indeksu prekinutog djetinjstva, jer nam to ukazuje na pogoršan položaj djece i neadekvatno ispunjavanje dječijih prava u ovim zemljama. Naročito je alarmantno da Bosna i Hercegovina već drugu godinu za redom uopće niti nema podatke o djeci izvan školskog sistema, dok se broj djece izvan obrazovanja u Crnoj Gori udvostručio. Iz prakse znamo da se djeca pripadnici romske manjine, te djeca s poteškoćama u razvoju, najčešće susreću s preprekama u ostvarivanju pristupa školovanju, i smatramo da je ovo jedan od prioriteta koji je potrebno hitno rješavati", ističe direktorica Save the Children za sjeverozapadni Balkan Andrea Žeravčić.

Helle Thorning-Schmidt, izvršna direktorica Save the Children International, ističe da, iako se u određenim dijelovima svijeta bilježi napredak, on se ne dešava dovoljno brzo. Ono što je alarmantno je i da se povećava jaz između bogatih i siromašnih. „Vlade mogu i moraju uraditi više kako bi svakom djetetu, bez izuzetka, dali najbolji mogući početak života. Činjenica da zemlje sa sličnim nivoom prihoda imaju imaju vrlo različite rezultate za djecu pokazuje da odgovarajuće politike, budžetiranje i politička posvećenost mogu napraviti ključne razlike.“

U izvještaju se navodi da je djetinjstvo najviše ugroženo u zapadnim i centralnim afričkim zemljama - najlošije rangiran je Niger, zatim slijede, Mali, Centralnoafrička Republika, Čad i Južni Sudan.