Inspirativni Sarajlija Hamdo Kentra je slijepi programer koji kreira posebne aplikacije
Slijepe i slabovidne osobe u Bosni i Hercegovini još uvijek se suočavaju s nizom problema i predrasuda, a beskonačan je broj prepreka na koje nailaze prilikom svakodnevnog funkcioniranja. Pristupačnost brojnim proizvodima i uslugama je ograničena, a asistivna tehnologija u velikoj mjeri može ih učiniti pristupačnijima.
U okviru ovogodišnjeg Dana svjesnosti o pristupačnosti fokus se stavlja na digitalne tehnologije, koje u bh. okvirima i dalje nisu u dovoljnoj mjeri zastupljene među spomenutom populacijom.
"Kao slijepe osobe mi ne možemo koristiti bankomate na način kako je to pristupačno drugima, a također na ravnopravan način nemamo ni mogućnost korištenja usluga u javnim ustanovama, koje se odnose na postavljanje brojeva, a koje osobe s oštećenjem vida ne mogu vidjeti na ekranu", kaže u razgovoru za Klix.ba Tifa Tučić, izvršna direktorica Udruženja građana oštećemog vida iz Tuzle.
Digitalizacija onemogućava i pristup slijepih i slabovidnih osoba kućanskim aparatima, a uskraćeni su i za normalnu upotrebu javnog prijevoza. Stanje u zemljama Evropske unije je znatno bolje u odnosu na bh. okruženje.
"Imala sam priliku boraviti u Latviji gdje su u gradskim autobusima glasovno najavljene stanice koje slijede, dok mi u Tuzli nemamo ni kontinuirani gradski prijevoz za druge građane, a kamoli za osobe koje su slijepe. Prema mom mišljenju, privatne i državne kompanije ne bi trebale biti ograničene u smislu nečinjenja svojih usluga pristupačnim i osobama s invaliditetom", navodi Tučić.
Život u savremenom dobu skoro pa da je nezamisliv bez upotrebe računara, mobilnih telefona, ali i tableta. A kako bi slijepim i slabovidnim osobama olakšao funkcioniranje u "online svijetu" Sarajlija Hamdo Kentra posvetio se izradi posebnih aplikacija, a posljednja u nizu se odnosi na digitalnog asistenta u kojem se djelimično koristi i vještačka inteligencija.
Inače, za Kentru se vezuje ta specifičnost da je u potpunosti slijepa osoba koja se unazad skoro tri decenije bavi programiranjem.
"Prvi susret s računarom za slijepe osobe sam imao 1997. godine, a revolucija u segmentu pristupačnosti za slijepe se dogodila s pojavom Operativnog sistema Windows 98, koji je omogućio direktnu instalaciju govornih programa. Svoje slijepe kolege sam počeo obučavati 1999. godine, a deset godina kasnije sam registrovao svoju agenciju za pravljenje edukativnih aplikacija za slijepe osobe, poput zvučne tastature, igrice za učenje Brailleovog pisma te glasovne sinteze. One se sada nalaze i u nastavnim planovima i programima", kaže Kentra za Klix.ba.
Kentra je danas i instruktor za obuku za radu na računaru za slijepe osobe pri Internet društvu u BiH. Kako nam kaže, slijepa osoba za korištenje računara primarno koristi govorni program sa sintezom prilagođenom našem govornom području.
"Ovdje se problem javlja kod edukacije i motiva slijepih osoba da uče, odnosno usvajaju novo gradivo koje je prilično kompleksno, posebno u kontekstu korištenja prečica. Naime, osobe sa neoštećenim vidom primarno koriste miš, dok je kod slijepih osoba tu primarna tastatura koja im služi za komunikaciju. Ono što videća osoba može kliknuti mišem, slijepa treba doći do pozicije u kojoj ‘dohvata’ element tastaturom te dolazimo u poziciju da dobijamo povratnu informaciju da li je to ono zaista što smo željeli - bilo da je riječ o obrascu za logiranje ili otvaranje web portala", pojašnjava nam Kentra.
Mišljenja je da javne institucije u predstojećem periodu trebaju povesti više računa o pristupačnosti svojih online sadržaja slijepim i slabovidnim osobama, koji u pojedinim slučajevima, iako su istaknuti u radu za računarom, ipak moraju koristiti pomoć videće osobe.
Adrijana Salkanović iz Orašja obožava vrijeme provoditi na internetu, posredstvom kojeg prati najsavremenija zbivanja iz svijeta mode i muzike, ali također bavi se i "čitanjem" knjiga. Kako nam kaže, iako su danas one manje u odnosu na ranije godine, prepreke i dalje postoje.
"Zahvaljujući govornom programu koji nosi naziv Lana, ja imam mogućnost korištenja interneta. Ona meni zapravo sve čita te imam mogućnost pratiti muziku, modu, čitati (slušati, op.a.) knjige i slično", navodi Salkanović.
Tarik Hadžirović iz Sarajeva vid je izgubio prije četiri godine, a danas kao 16-godišnjak u Centru za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu u bh. prijestolnici školuje se za fizioterapeutskog tehničara. Ističe da mu informatički alati, programi i aplikacije u velikoj mjeri olakšavaju obavljanje svakodnevnih obaveza.
"Postoji jedna aplikacija koja predstavlja takozvani ‘čitač gotovinskog novca’ i ona mi pomaže da prepoznam, odnosno identificiram novčanice i njihovu denominaciju. Kameru uređaja usmjerim isključivo prema papirnatoj novčanici, nakon čega naš čitač zaslona, odnosno sinteza izgovori vrijednost novčanice i njenu denominaciju. To mi je u brojnim slučajevima olakšalo snalaženje naprimjer kada trebam platiti taksi prijevoz ili neki proizvod u trgovini", ističe Hadžirović.
U Udruženju slijepih i slabovidnih osoba Posavskog kantona nalazi se okvirno 130 članova, a svima im je zajedničko da se suočavaju sa predrasudama sredine u kojoj žive.
"Predrasuda je bila i kod mene dok nisam došao u kontakt s takvim osobama, a uvidio sam da one imaju nešto što mi sa neoštećenim vidom nemamo. Kod njih postoji izreka da srcem vide i to zaista jeste tako. Oni imaju veliko srce i želju, ali nažalost veoma malo uspjeha imamo kada je riječ o njihovom zapošljavanju", navodi Zvonko Baotić, predsjednik Udruženja slijepih i slabovidnih osoba Posavskog kantona.
Inače, naši sagovornici su u proteklom periodu prošli informatičku obuku koju je za njih organiziralo Internet društvo u BiH, a kao rezultat toga je nastao video u kojem deset slijepih osoba iz cijele BiH predstavlja svoje radove koje su sami snimili, obradili i javno objavili.
Njihov doprinos medijskom prostoru i inkluziji je veoma značajan jer su kroz sam proces kreiranja sadržaja uspjeli savladati prepreke digitalne nepristupačnosti.
UEFA presudila protiv Kosova nakon haotičnog meča, žestoko kažnjeni i Rumuni
