Inzko apelira: Hitno usvojiti izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku BiH
"BiH treba biti u mogućnosti da ispuni svoje obaveze utvrđene Ustavom. Krivično procesuiranje kršenja zakona i procesuiranje krivičnih djela koja ugrožavaju neke od osnovnih vrijednosti koje država treba štititi putem krivičnog zakona, je jedna od tih obaveza", izjavio je visoki predstavnik Valentin Inzko.
Odgovarajući na upit o osnovanosti straha da bi pravosudni sistem mogao biti paraliziran kada je u pitanju procesuiranje najtežih i najkompleksnijih krivičnih djela i korupcije, Inzko je kazao da krivična legislativa BiH mora jačati mogućnosti za borbu protiv kriminala, a ne imati za cilj da onemogući državu u provođenju svoje jurisdikcije i ispunjenju obaveze očuvanja pravnog poretka. Postizanje ovog cilja bi, ističe Inzko, bio neupitan signal domaćih organa vlasti da su iskreni u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije u Bosni i Hercegovini, i da su iskreni u namjeri da slijede međunarodne standarde.
Ustavni sud BiH nije usvojio odluku o neprovođenju svoje odluke o neustavnosti nekoliko odredbi Zakona o krivičnom postupku BiH i Zakona o OSA-i, s obzirom da oni nisu bili izmijenjeni u roku od šest mjeseci. Rečeno je da će Sud o tom pitanju razgovarati na svojoj narednoj sjednici koja bi mogla biti održana 23. marta.
"Parlamentarne stranke danas propustile jedinstvenu šansu da odobre hitni postupak i usvoje Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Nažalost, oni to nisu uradili, i današnje glasanje pokazuje koje su političke stranke spremne da se bore protiv kriminala i korupcije. Postoji ozbiljna opasnost da će Ustavni sud uskoro odlučiti da donese odluku o neprovođenju svoje odluke o Zakonu o krivičnom postupku i stavljanju gore navedenih odredbi van snage", ističe Inzko.
Visoki predstavnik podsjeća da Zakon o krivičnom postupku BiH propisuje za koja krivična djela je dozvoljeno poduzimanje posebnih istražnih radnji, kao što su presretanje ili kontrolirana isporuka, posebno u kompleksnim predmetima organiziranog kriminala i korupcije. Zakonom se takođe propisuje kada je moguće odobriti imunitet u zamjenu za svjedočenje, ali i određeni aspekti vezani za trajanje istrage, kao i opća odredba koja služi kao pravni osnov za podizanje optužnice u svim predmetima.
"Ukoliko Ustavni sud ove odredbe stavi van snage, imam informaciju da bi to utjecalo na oko 50 do 100 predmeta na kojima radi Tužilaštvo BiH. Mislim da ne pretjerujem ako kažem da bi to bio vrlo ozbiljan udarac borbi protiv kriminala i korupcije. Niko ne može zamisliti sve posljedice koje bi to moglo imati za predmete koji su u toku, i da li bi čak bilo moguće osigurati ispravno suđenje. Mjere poduzete u cilju prikupljanja dokaza će postati nezakonite, a posebne istražne radnje neće postojati i neće se moći primjenjivati u provođenju istraga i vođenju postupaka", navodi Inzko.
Uz to, dodaje, ove odredbe takođe predstavljaju pravnu osnovu za podnošenje optužnica, tako da bi moglo biti upitno da li će državno tužilaštvo biti u zakonskoj mogućnosti da podigne bilo koju optužnicu.
"Državno pravosuđe će biti paralizirano u smislu provođenja svoje jurisdikcije za krivična djela, što bi bio najozbiljniji udarac borbi protiv kriminala, s obzirom da bi se takvo stanje moglo izjednačiti s potpunim nepostojanjem Tužilaštva", ističe visoki predstavnik.
