Inzko je spreman za zakon o negiranju genocida: Kada će ga proglasiti važećim?
"Šokiran sam", poručio je Inzko nakon što je jučer vidio ono što građani BiH gledaju svakodnevno u tim raznim krajevima entiteta Republika Srpska.
Murali i natpisi u čast Ratku Mladiću, presuđenom ratnom zločincu za genocid počinjen na tlu Evrope - u Srebrenici.
"Namjeravao sam, nakon izricanja pravomoćne presude, poslati pismo općinskim načelnicima sa zahtjevom da nalože uklanjanje provokativnih murala. No, nakon šoka, grča i nevjerice, koje sam osjetio u ovom gradiću s puno velikih murala s likovima velikih ratnih zločinaca, shvatio sam da je nužno poslati SOS širom civiliziranog svijeta umjesto da molim i prizivam načelničku razboritost kako u Foči tako i u Kalinoviku, Nevesinju i drugdje", rekao je Inzko.
Prema nezvaničnim saznanjima portala Klix.ba, Inzko je prelomio i na svom odlasku, do narednog mjeseca, će proglasiti važećim zakon o negiranju genocida, opravdavanju ili veličanju genocida, holokausta i ratnih zločina s obzirom na to da se domaći lideri nikada nisu uspjeli dogovoriti i izglasati zabranu i kažnjavanje negiranja najmonstruoznijeg zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata dok istovremeno buja veličanje zločinaca, a zločini se pokušavaju umanjiti.
U posljednjoj deceniji bilo je mnogo zahtjeva, molbi i insistiranja iz srebreničkih udruženja i civiliziranog svijeta, kao i probosanske političke elite da se zakon izglasa, no sve je završilo na propalim pokušajima.
Posljednja šansa propuštena je u aprilu ove godine u Domu naroda Parlamenta BiH, kada su delegati SNSD-a i HDZ-a bili protiv izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH, što je vodilo i ka zabrani negiranja genocida.
Uprkos upozorenjima i savjetima iz Evropske unije i SAD-a, politički predstavnici Srba i Hrvata uspjeli su u svim godinama nakon rata i genocida "zaobići" davanje glasa civilizacijskim vrijednostima, pa se sada kao logično nameće da će Valentin Inzko, nakon što je "počistio" Studentski dom na Palama, morati završiti posao u sličnom stilu te malo popraviti svoj ugled "zabrinutog" i otići iz BiH zapamćen po jednom velikom potezu.
Iako je nametanje nepopularno i visoki predstavnici nisu koristili taj mehanizam godinama, donošenje ovog zakona značit će da više niko u BiH, a naročito političari, neće smjeti javno negirati ono što je utvrdio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu. U protivnom, javno negiranje ili veličanje genocida bit će automatski predmet državnog tužilaštva, a predviđene kazne su od šest mjeseci do pet godina zatvora.
Zakonom o negiranju genocida procesuirali bi se svi oni koji daju imena ulica ili institucija po ratnim zločincima, postavljaju table u čast ratnih zločinaca ili dodjeljuju priznanja takvim personama, crtaju murale ili na bilo koji drugi način glorificiraju zločince I poriču da se dogodio genocid nad bošnjačkim narodom u julu 1995. godine.
Prije dvije godine Valentin Inzko je u Srebrenici kazao da će BiH na 25. godišnjicu genocida imati takav zakon, ali to se nije dogodilo uprkos zalaganju i upozoravanju. Zato je sada prilika, kada krene iz BiH, da donese zakon i time malo "olakša" i posao svom nasljedniku, Christianu Schmidtu, pred kojim je mnogo posla.
Krajem prošle godine Inzko je javno kazao da je potpuno spreman nametnuti zakon ukoliko ne bude usvojen od 11. jula 2021. godine.
"Sve evropske zemlje imaju Zakon o zabrani negiranja holokausta. U mojoj zemlji je jedan engleski historičar dobio tri godine zatvora jer je rekao da holokaust ne postoji", rekao je Inzko.
Za četiri dana je 11. juli, a zakon nije donesen ni na 26. godišnjicu srebreničkog genocida. Inzko je na potezu, da ispuni svoje obećanje i zauvijek promijeni neke stvari. Da bi zakon stupio na snagu, dovoljno je da bude objavljen u Službenom listu BiH.
