8. decembar
32

Inzko pozvao lidere vladajućih stranaka na sastanak s ambasadorima PIC-a

Piše: Er. M.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko pozvao je na sastanak lidere političkih stranaka koje čine parlamentarnu većinu na državnom nivou.

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira pozvao je lidera političkih stranaka koje su trenutno u izvršnoj vlasti i čine parlamentarnu većinu na državnom nivou 8. decembra 2017. godine na sastanak.

Parlamentarnu većinu formalno na državnom nivou čine Stranka demokratske akcije (SDA), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Savez za bolju budućnost (SBB) i Savez za promjene (SzP).

Na sastanku s Upravnim odborom Vijeća za provedbu mira trebalo bi da prisustvuju Bakir Izetbegović (SDA), Dragan Čović (HDZ), Vukota Govedarica (SDS), Branislav Borenović (PDP) i Dragan Čavić (NDP).

Predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić već je informisao Inzka kako on neće prisustvovati sastanku, ističući da je njegova stranka već ranije tražila od SDA da izaberu novog koalicionog partnera te da SBB-u nije nikakav problem napustiti pozicije u Vijeću ministara BiH i Vladi FBiH.

Upravni odbor visokom predstavniku daje političke smjernice. U Sarajevu visoki predstavnik predsjedava sastancima ambasadora zemalja i organizacija članica Upravnog odbora u BiH dva puta mjesečno. Pored toga, Upravni odbor se na nivou političkih direktora sastaje dva puta godišnje.

Članice Upravnog odbora su: Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Predsjedništvo Evropske unije, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

Podsjećamo, lideri svih vladajućih političkih stranaka još od 2016. godine otvoreno govore o nepostojanju parlamentarnih većina na svim nivoima vlasti u BiH. Labave koalicione većine formiraju se od tačke do tačke dnevnog reda organa zakonodavne vlasti, što utječe na kompletne procese u BiH.

Ovakva pojava mogla bi direktno utjecati i na poremećaje u ekonomiji s obzirom na to da je politička stabilnost uslov za privlačenje stranih ulaganja, jer niko ne želi da ulaže novac u politički nestabilna područja.

Odnosi unutar vladajućih struktura definitivno ne šalju poruku da je BiH zemlja sa stabilnim političkim okruženjem. Već duži vremenski period upitno je postojanje parlamentarne većine na državnom nivou, jer se Savez za bolju budućnost (SBB) često ponaša kao opozicija, iako u stvarnosti čini vlast zajedno s političkim strankama SDA, HDZ-om i Savezom za promjene.

Omjer snaga u odnosima vlasti i opozicije je 21 naprema 20 državnih parlamentaraca, što znači da će kompletni procesi zavisiti od glasa jednog zastupnika koji će u narednom periodu birati na koji od dva tasa bh. političke vage će staviti svoj glas.

Da stvar bude komplikovanija ukoliko se glasovi SBB-a računaju s glasovima opozicije, onda je omjer snaga vlasti i opozicije 17 naprema 24, iz čega proizilazi da parlamentarna većina na državnom nivou definitivno ne postoji.