On je pozdravio inicijativu lokalnih eksperata podržanu od vlade SAD – kako bi se Federacija reformirala, naglašavajući da taj proces ima snažnu podršku od Ureda OHR u Sarajevu.
RS bolje funkcioniše od Federacije
Inzko je rekao kako je manji bh. entitet RS (Republika Srpska) u usporedbi sa Federacijom BiH "funkcionirala glatko" u proteklom periodu koji je bio predmet njegove najnovije analize.
"Ipak, sa aspekta budućih rizika za stabilnost zemlje, ja ostajem zabrinut u vezi produženih izjava od nekih najviših dužnosnika iz RS koji zagovaraju raspad Bosne i Hercegovine kao države", naglasio je Inzko.
Prozivajući pri tome instituciju predsjednika RS, ali ne pominjući Milorada Dodika, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BIH upro je prst poimenice samo na Nebojšu Radmanovića. On je kao srpski član kolektivnog šefa države nedavno ponudio usporedbu Kosova "koga je priznalo pola zemalja članica UN-a", navodeći to kao primjer za moguću nezavisnost RS-a. Inzko je pri tome iznio žaljenje što je Radmanović to "prezentirao kao zvaničnu politiku Republike Srpske".
Zbog svega toga "i u ovom kontekstu", Inzko je zaključio da "kontinuirano prisustvo Evropske unije i NATO vojne misije u BiH još uvjek igra vitalnu ulogu u obnovi povjerenja da zemlja ostaje mirna i sigurna unatoč teškoj političkoj situaciji".
Uzimajući u obzir trenutne okolnosti i moguće buduće izazove u 2014., rekao je visoki predstavnik u New Yorku - prisustvo EU i NATO snaga - ostaje "kritično umirenje". Ujedno, Inzko je "toplo pozdravio" rezoluciju kojom je u Vijeću sigurnosti produžen mandat evropskih i NATO snaga u BiH za još godinu dana.
Diskriminacija se nastavlja
Inzko je govorio i o tome kako su u proteklih šest mjeseci bh. politički lideri ponovo propustili svoju šanu da naprave odlučujuči korak i usaglase korekciju diskriminirajućih odredbi u izbornom sistemu BiH.
Te odluke nisu samo u skladu sa zahtjevima Evropskog suda za ljudska prava u Strasburu u slučaju "Sehdić-Finci", već su, kako je to Inzko podcrtao, "test sposobnosti zemlje da primijeni bazične standarde ljudskih prava u sprovođenju izbora i da žive u skladu sa svojim međunarodnim obavezama".
U isto vrijeme, "napredak ostaje nedostižan u reguliranju pitanja vlasništva nad vojnom imovinom, što je spriječilo BiH u aktiviranju svog članstva u NATO MAP planu (Membership Action Plan)", iznova je, u New Yorku, konstatovao Inzko.
U svom govoru Inzko se osvrnuo i na nezadovoljstvo dijela bh. javnosti "inercijom izabranih lidera", što je kulminiralo demonstracijama prošloga juna, s najdramatičnijom manifestacijom ispred institucija državnih organa u Sarajevu. On je, isto tako, govorio i o protestima zbog nezadovoljstva građana prema etničkim podjelama u obrazovnom sistemu BiH.
"Ja vjerujem da je međunarodna zajednica u cjelini podcjenila značaj obrazovanja kao dijela procesa posljeratnog pomirenja i reintegracije", rekao je visoki predstavnik u svom najnovijem obraćanju u UN-u.
On je rekao kako su ljudi, koji su prosvjedovali širom BiH, shvatili ono što domaći politički lideri još nisu: "Da demokratija nije nešto što se potvrđuje svake četiri godine na izborima."
Popis je dobro došao
Cjelokupnu sivu sliku u Bosni i Hercegovini u proteklih 6 mjeseci koju je Inzko prijavio Vijeću sigurnosti UN-a donekle je poremetila pozitivna ocjena tek završenog popisa u BiH.
Ali, dodao je Inzko, "bit će važno da rezultati popisa ne budu korišteni da promoviraju podjele ili pogorša etničke tenzije".
Opću sliku u proteklih pola godine narušila je teška ekonomska situacija u BiH sa nezaobilaznom "vanjskom budžetskom podrškom" i stopom nezaposlenosti od 44 procenta. No, Inzko je spomenuo i 7 postotni rast industrijske proizvodnje i 8 postotni rast izvoza u BiH.
U sferi vladavine prava, visoki predstavnik Valentin Inzko iznio je zabrinutost zbog stavova manjeg bh. entiteta RS, kao i produženih "retoričkih napada" iz Banjaluke na državne pravosudne institucije.
S tim napadima se, kazao je, otišlo i korak dalje u oktobru, kada je Narodna skupština RS izdala set zaključaka protiv državne razine pravosuđa.
Inzko je još naglasio kako predmet njegove zabrinutosti ostaje i produženi neuspjeh domaćih institucija da implementiraju presudu Ustavnog suda BiH u preko 80 slučajeva.
BiH zaostaje u regionu
Govoreći o budućnosti koja očekuje BiH ako se nastavi približavati Evroatlanskim integracijama, Inzko je naveo primjer Hrvatske koja je u julu ove godine postala članica EU.
"Hrvatska ima preko 1.000 kilometara zajedničke granice sa BiH, što znači da EU ima 1000 kilometara zajedničke granice sa BiH", rekao je Inzko.
Naveo je i kako je Bosna i Hercegovina imala koristi od dobrih odnosa sa Srbijom "i konstruktivnih politika predsjednika Nikolića, premjera Dačića, podpredsjednika Vlade Vučića i ministra vanjskih poslova Mrkića", BiH je, kako je Inzko rekao, imala koristi i od dobrih odnosa sa Crnom Gorom.
Govoreći o zaostajanju BiH iza svojih susjeda na putu ka EU, Inzko je naveo kako su "potpuno iste šanse ponuđene i bh. liderima kao ovim drugim zemljama u regionu".
U isto vrijeme, zaključio je Valentin Inzko, posljednje godine međunarodnog angažmana u BiH pokazale su da pristup međunarodne zajednice u ovoj zemlji ne smije ignorirati neke specifičnosti u historiji Bosne i Hercegovine, njenom poslijeratnom razvoju i "rizicima za njenu buduću stabilnost".
Lana Stanišić: Imam dovoljno posla na sebi da bi me pogađali komentari anonimnih dušebrižnika
