BiH
68

Inzko za Klix.ba: Referendum o Danu RS-a je antidejtonski, SDA i HDZ BiH odgovorne za Mostar

Razgovarao: Ervin Mušinović
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Nakon što je Narodna skupština RS-a donijela odluku o raspisivanju referenduma o Danu RS-a, koji bi trebao bit održan 25. septembra, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko izjavio je u intervjuu za Klix.ba kako se ovom odlukom krši Opći okvirni sporazum za mir u BiH.

Svaka najava referenduma u BiH izaziva strah, a posebno kada se uz to kaže i da OHR ne može učiniti ništa da to zaustavi. Ima li OHR još uvijek snagu da se nosi sa bh. političarima?

Mandat i ovlasti visokog predstavnika se nisu promijenili i kao što Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) konstantno naglašava (posljednji put u junu 2016. godine), međunarodna zajednica zadržava potrebne instrumente za osiguranje provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Hoće li doći do referenduma o Danu RS-a ili će to biti spriječeno? Da li bi time bio otvoren put za referendum o nadležnostima pravosudnih institucija i OHR-a kako je ranije najavljivano?

Referendum o nadležnostima pravosudnih institucija i OHR-a stavljen je u stranu i ja ne vidim svrhu vraćanja na to pitanje.

Odluka koju je donijela Narodna skupština RS 15. jula, u pogledu referenduma u RS o Danu RS, krši Opći okvirni sporazum za mir u BiH.

Prema toj odluci, od birača u RS se traži da odluče o pitanju o kome je odluku već donio Ustavni sud BiH. Ustav BiH jasno navodi da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće i da su entiteti dužni poštovati odluke institucija BiH.

Dozvolite da vas podsjetim da Ustavni sud BiH, kao sastavni dio Aneksa 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, ima isključivu nadležnost da odlučuje o sporovima koji proističu iz Ustava BiH i da svi organi u BiH, uključujući i organe RS, imaju obavezu da provode njegove odluke.

Ja sam čvrsto uvjeren da se sva politička neslaganja mogu riješiti unutar postojećeg ustavnog okvira i konstruktivnim dijalogom. To je put naprijed i ja pozivam organe RS da ovaj referendum ostave po strani i preduzmu mjere da provedu odluku Ustavnog suda BiH.

Ima li međunarodna zajednica uopće crvenu liniju preko koje ne namjerava ići kada je riječ o BiH i poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma?

Međunarodna zajednica ima instrumente za osiguranje poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, niko ne treba sumnjati u to. Ali niko ne treba misliti da će se oni koristiti svaki dan kao reakcija na verbalne provokacije političara. Tu igru međunarodna zajednica ne želi igrati. Međutim, ponavljat ćemo dok svima ne postane jasno da se način vođenja politike u ovoj zemlji mora dramatično promijeniti. Zakonski okvir ove zemlje nudi mogućnost rješavanja svakog spora i te mehanizme treba koristiti.

Ove godine se u BiH održavaju lokalni izbori, pitanje grada Mostara još uvijek nije riješeno. Jeste li optimistični?

Nikada neću reći da sam pesimista. Obaveza vlasti da provedu odluku Ustavnog suda BiH o izbornom sistemu u Mostaru, kako bi građani tog grada konačno mogli izabrati svoje lokalne predstavnike, je jasna. Pozitivno je vidjeti da su se političke stranke angažirale u razgovorima koji su fokusirani na suštinski i hitni cilj kako bi se osiguralo da se u Mostaru održe lokalni izbori.

Dopustiti da još jedni lokalni izbori prođu bez izbora u Mostaru bilo bi neoprostivo, a HDZ i SDA bile bi odgovorne. Zato i međunarodna zajednica i građani Mostara imaju zajedničko očekivanje – da u sljedećim danima stranke koje su uključene u razgovore postignu pomak i učine što je neophodno da građanima Mostara omoguće da uživaju u istom osnovnom demokratskom pravu koje imaju i građani u cijeloj zemlji: pravo da izaberu svoje lokalne predstavnike.

Svjedoci smo da su u BiH ponovo počela politička ucjenjivanja. Kako biste ocijenili političku situaciju i perspektivu zemlje u ovom trenutku?

Kad čujemo retoriku, vidi se da su izbori iza samog ćoška. Nažalost, političari su opet izabrali da pričaju prazne priče umjesto da ponude rješenja za brojne probleme s kojima se građani svakodnevno susreću.

BiH ima jasnu perspektivu u EU, ali da bi se ona ostvarila političari će morati početi ostvarivati rezultate iz Reformske agende, a i generalno ispunjavati svoja izborna obećanja. Nikakva prazna priča ne može zamijeniti rezultate. Ogromna većina građana odlučila se za članstvo u EU, a ako žele da to dočekaju oni i njihova djeca, političare moraju smatrati odgovornima da osiguraju da do toga i dođe.