Iseljenici iz BiH dobro se integrišu u državama Zapada i imaju solidne prihode
Prema službenim podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, čijim smo se dokumentima služili u nastavku teksta, najveća migracijska kretanja na prostoru BiH zabilježena su u prvoj polovini 1990-ih godina. Riječ je o prisilnim migracijama izazvanim ratnim dešavanjima, kada je samo u periodu od 1991. do 1995. godine van zemlje izbjeglo više od milion stanovnika. Veliki broj iseljenika nastavio je živjeti u zemljama prijema i nakon okončanja ratnih dejstava.
Druga polovina 1990-ih obilježena je nastavkom imigracije, bilo zbog spajanja porodica, bilo zbog teške ekonomske situacije u BiH. Prema procjenama UNDP-a, između januara 1996. i marta 2001. godine Bosnu i Hercegovinu je napustilo 92.000 mladih ljudi.
U ratnom i postratnom periodu većina građana BiH u inozemstvu je imala izbjeglički status, međutim, već duži niz godina ovakav status je vrlo rijedak. Prema podacima UNHCR-a iz juna 2015. godine, u svijetu je registrovano 19.628 osoba iz BiH s izbjegličkim statusom, od kojih se više od 15.000 nalazi u Srbiji.
Iseljenici iz BIH dobro integrisani i manje diskriminisani od ostalih migrantskih grupa
Većina izbjeglica iz BiH uspjela je formalizovati status i popraviti svoj položaj u mnogim zemljama prijema brže nego mnoge druge izbjegličke grupe. Nekoliko studija ukazuje na to da je više elemenata utjecalo na njihovu relativno dobru integraciju. To su ljudski kapital, evropsko porijeklo te visoko učešće žena na tržištu rada, što uvećava prihode po domaćinstvu.
Također, nekoliko istraživanja ukazuje na to da su iseljenici iz BiH manje diskriminisani i stigmatizirani u poređenju s većinom neevropskih migrantskih grupa.
Preciznije kazano, iseljenici iz BiH su dugoročni emigranti, relativno dobro integrisani.
Istraživanje urađeno 2010. godine pokazuje da većina iseljenika iz BiH relativno brzo uspijeva regulisati svoj boravišni i radni status u zemljama prijema, u prosjeku već nakon 2,4 godine boravka u zemlji prijema.
Status iseljenika iz BiH danas je velikim dijelom riješen kroz stjecanje državljanstva, stalne ili privremene dozvole boravka, radne i studentske vize. Prema podacima Ministarstva, broj naturalizovanih građana BiH koji su stekli državljanstvo zemlje prijema (ne računajući Hrvatsku i Srbiju) iznosi blizu 500.000.
U 17 godina 70.000 osoba se odreklo BiH državljanstva
U nekim je zemljama procenat iseljenika koji su svoj status riješili kroz stjecanje državljanstva države prijema izrazito visok, poput Australije (95 posto) i Norveške (89 posto). Većina iseljenika zadržala je i državljanstvo BiH, osim u zemljama koje zahtijevaju odricanje državljanstva po rođenju (Austrija i Njemačka).
U periodu od 1. januara 1998. do 29. decembra 2015. godine državljanstva BiH se odreklo ukupno 69.289 osoba. Najveći broj odricanja od državljanstva BiH uslovljen je stjecanjem državljanstva Njemačke i Austrije.
U nekim zemljama iseljenici iz BiH su izrazito dobro integrisani, a kao primjer smo uzeli Norvešku, Austriju i Sjedinjene Američke Države.
Norveška
U Norveškoj su postigli viši stepen ekonomske, stambene i obrazovne integracije u odnosu na većinu drugih iseljeničkih grupa. Iako su im prihodi po domaćinstvu niži od prihoda domicilnih Norvežana, iseljenici iz BiH imaju veće prihode nego ijedna druga iseljenička zajednica u ovoj zemlji.
Također, bilježe visoku stopu zaposlenosti, uključujući i žene. Što se tiče njihove intgracije u sistem obrazovanja, čak 38 posto mladih (34 posto muškarci i 43 posto žene) koji vode porijeklo iz BiH, u dobi između 19 i 24 godine učestvuje u visokom obrazovanju, što je više od domicilnih Norvežana (31 posto). Prema podacima Statističkog zavoda Norveške iz 2009. godine, stopa zaposlenosti iseljenika iz BiH u ovoj zemlji iznosi 64,4 posto.
Austrija
Iseljenici iz BiH u Austriji imaju natprosječnu stopu zaposlenosti – muškarci 85,1 posto i žene 73,5 posto – što je ujedno i najviša stopa zaposlenosti u poređenju sa cjelokupnim aktivnim stanovništvom Austrije.
Sjedinjene Američke Države
Iseljenici iz BiH često u relativno kratkom vremenu uspijevaju popraviti svoj položaj i bolje se integrisati. Primjerice, pokazatelji brze integracije iseljenika iz BiH u SAD-u vidljivi su ako uporedimo podatke iz popisa stanovništva 2000. i 2011. godine. Stopa zaposlenosti 2000. godine iznosila je 67,3 posto, dok je 2011. godine porasla na 73,2 posto. Istovremeno su se prihodi po domaćinstvu povećali sa 33.268 USD na 57.470 USD, dok je stopa siromaštva pala sa 20,3 posto na 8 posto.
Sve u svemu, iseljenici iz BiH u zapadnoevropskim zemljama imaju relativno visoke prihode po jednom domaćinstvu na mjesečnom nivou i oni prosječno iznose 3.400 eura.
Većina imigranata iz BiH su ekonomski aktivni i zaposleni, uključujući i žene, a primarni sektori u kojem rade su građevina, usluge, turizam i proizvodni sektor.
