Ismet Gavrankapetanović: Obećavam da ćemo služiti bolesnima poštujući učitelja Hipokrata

Opća bolnica u Sarajevu je utemeljena daleke 1866. godine i od tada je prošla kroz mnoge historijske epohe - turska vremena, austrougarski period, vremena obje Jugoslavije, pa sve do današnje Bosne i Hrecegovine.

"Vihori ratova i vremena koji su iza nas ostavili su mnogo ljudskih sudbina, dešavanja, tuga i radosti koje smo dijelili mi, ali i oni koji su bili prije nas na ovim prostorima. Ovo je mjesto gdje se susreću i radost i tuga i mi uposlenici ove bolnice s našim pacijentima i njihovim porodicama to dijelimo svaki dan", kazao je doktor Ismet Gavrankapetanović, direktor Opće bolnice u Sarajevu.

Kasnije se fokusirao na rad ove bolnice u posljednjoj godini, koju je obilježila pandemija koronavirusa.

"Kada je počela pandemija, zdravstveni sistem u Kantonu Sarajevo je bio praktično zatvoren. Sjećate se smrti ljudi u automobilima ispred zdravstvenih ustanova i možda jedan podatak najbolje govori o tome što smo mi uradili u ovom periodu. Napravili smo poređenje aprila prošle i ove godine pa smo došli do informacije da je broj prijema u bolnicu 2020. godine bio 96, a sada u aprilu je bio 934. Broj pregleda prošle godine 5.309, a sada smo uradili sve zajedno 27.773. Broj poroda je bio tri, a sada se povećao na 107. Bolnica je u tom periodu imala 4,55 posto pacijenata, a ove godine je taj procenat bio 62,55 posto. Svi su kapaciteti znatno uvećani pojavom pandemije", dodao je Gavrankapetanović.

U tom periodu je Opća bolnica radila 24 sata, kako je i po zakonu predviđeno, te je od tada, zaključno s današnjim danom, pruženo 1.119.000 zdravstvenih usluga.

"Urgentni centar je u ovom periodu prošao 25.201 građanin Sarajeva, uradili smo 6.396 operacija i u bolnicu smo primili 9.281 bolesnika. Možda je ovaj naš Covid dio trenutno i najzanimljiviji, jer je u njemu najviše dešavanja bilo u proteklim mjesecima. Tako su 8.693 pacijenta iz Domova zdravlja i Hitne pomoći upućena nama u trijažni dio i opservaciju, to pokazuje šta su uposlenici ove bolnice uradili. Zadržali smo na ležanju 1.561 pacijenta", rekao je Gavrankapetanović.

Zahvalio se i uposlenicima Opće bolnice.

"Opća bolnica danas bilježi 155 godina svoga postojanja. Više od stoljeća i po bolnica liječi svoje bolesne, generacije uposlenika i bolesnika se smjenjuju zajedno tugujući i radujući se. Vihori ratova nesreća bolesti prolazili su ovim prostorima, a bolnica je stajala ponosno i pružala uvijek nadu onima koji su bolesni, koji pate i kojima je teško. Na današnji dan izražavam zahvalnost svakom uposleniku bolnice Sarajevo, a građanima Grada Sarajeva i BiH obećavamo da ćemo im služiti uvijek postojano, stručno i predano poštujuci našeg učitelja Hipokrata. U to ime danas se sjećamo svih uposlenika koji su predano radili 155 godina na ovom mjestu životima svojim svjedočeći pripadnost najsvetijem zanimanju", poručio je Gavrankapetanović.

Konferenciji za medije je prisustvovao i ministar zdravstva KS Haris Vranić, koji je kazao da Sarajevo ima sreću što ima dvije bolnice, što nije čest slučaj.

"Ukoliko gledamo iz političkog ugla, ovo se pokazalo spasonosnim rješenjem i tokom agresije i tokom pandemije. Prije rata, Opća je bila poznata kao Vojna bolnica i imala je veliki ugled, koji je zadržala", naveo je Vranić.

Zahvalio se ljekarima, medicinskim radnicima koji su omogućili da se Sarajevo izbori s tri vala pandemije.

"Ovo se odnosi na obje bolnice, privatne klinike, domove zdravlja. Želim se prisjetiti i radnika koji su izgubili živote tokom ove pandemije. Naše misli su uz vas. U BiH je politika previše umiješala prste u zdravstvo i to se mora mijenjati, zdravstvenim ustanovama trebaju upravljati najbolji menadžeri, a ne osobe sumnjivih obrazovnih kvaliteta koje imaju dobre, jake i bliske veze u politici. Kada se politika u tolikoj mjeri bavi vama da vam onemogućava normalan rad, dobijete želju da se promijenite i to možete tako da se počnete baviti politikom, što je i mene natjeralo da se počnem baviti politikom", zaključio je Vranić.