Ismet Velić o knjiženju vojne imovine na BiH: Ko ne postupa po odlukama suda, ruši cijeli sistem
U intervjuu za Klix.ba Velić je, osim o posljednjim odlukama Ustavnog suda BiH vezanim za vojnu imovinu u Foči i Doboju, govorio o knjiženju i osporavanju knjiženja vojnih lokacija na drugim područjima u Republici Srpskoj i mehanizmima Bosne i Hercegovine da se suprotstavi "rušenju kompletnog sistema".
Ustavni sud BiH usvojio je u 10 dana dvije apelacije Pravobranilaštva BiH vezane za uknjižbu vojne imovine u Foči i Doboju. Predsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević je kazao da odluke ne znače automatsko uknjižavanje tih vojnih lokacija na BiH, nego da je vraćeno na ponovno odlučivanje. Možete li pojasniti o čemu je riječ?
Činjenica jeste da se odluke okružnih sudova ukidaju, što znači da još uvijek nemamo odluke u meritumu, u smislu da je tom odlukom suda naloženo postupanje na način da se izvrši uknjižba. Ove odluke Ustavnog suda BiH ukidaju odluke okružnih sudova u RS-u i podrazumijevaju donošenje novih odluka. Te nove odluke se opet tiču tužbi koje je Pravobranilaštvo BiH uložilo protiv rješenja Geodetske uprave RS kojima su odbijeni zahtjevi za uknjižbu. Ovdje jeste činjenica da slijede novi postupci u kojima bi trebalo da se odluči o konačnom zahtjevu za uknjižbu ovih lokacija vojne imovine u Foči i Doboju. Tačno je da se Ustavni sud u ovom slučaju bavi određenim pitanjima procesnog karaktera, ali iz samih odluka Ustavnog suda jasno proizlazi da je pitanje postojanja, odnosno nepostojanja pravnog osnova za uknjižbu potpuno jasno. Pogotovo kad se imaju u vidu druge odluke Ustavnog suda
Možete li pojasniti koji je sljedeći korak?
U sljedećem koraku Okružni sud u Doboju i Okružni sud u Trebinju kojima su ukinute odluke moraju donijeti nove odluke. Sudovi nisu pravilno postupali kada su donosili takve odluke pa su one ukinute. Odlukama Ustavnog suda je naloženo okružnim sudovima u Doboju i Trebinju da donese nove odluke. Vidjet ćemo kakve će te odluke biti. Mi smo u postupku tražili da se odmah odluči u meritumu, odnosno da se naloži uknjižba nekretnina u korist Bosne i Hercegovine. Okružni sudovi su u obavezi da donose nove odluke i vidjet ćemo kakve će one biti.
Imaju li neki rokovi do kada moraju donijeti nove odluke?
Odlukom Ustavnog suda BiH je naloženo da se u što kraćem roku donesu nove odluke. Dat je rok u kojem se Ustavni sud mora obavijestiti u roku od tri mjeseca šta je poduzeto. To znači da bi odluke trebali donijeti ranije.
Šta ako odluke okružnih sudova budu iste kao i do sada?
Mogućnost je da mi takvu vrstu odluka osporavamo apelacijom pred Ustavnim sudom. Opet bi bilo isto postupanje. To se može odugovlačiti, ali poprilično su stvari jasne i definisane. Odluke Ustavnog suda nisu u meritumu na način da se naložila uknjižba, ali jasno je ukazano da postoji osnov za uknjižbu.
Postoje li ikakvi mehanizmi države da se procedura dovede do kraja kad se iscrpe svi pravni lijekovi?
Mehanizmi definitivno postoje. Imovina bilo kojeg subjekta, na osnovu valjane isprave, na osnovu zakona, na osnovu odluke suda morala bi biti uknjižena. Ima načina da se utječe na trajanja postupka u smislu da se neosnovano razvuče, da se zloupotrebljavaju procesne mogućnosti. To se ovdje dešava. Ovdje će postupak biti doveden do kraja i potpuno je izvjesno da ćemo imati konkretne odluke koje i u meritumu nalažu određenu uknjižbu. Kad se iscrpe sve pravne mogućnosti daljeg osporavanja ostaje obaveza da se postupi po tim odlukama.
Član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik tvrdi da neće biti knjiženja vojne imovine.
Ukoliko imamo odluke kojima je naloženo postupanje bilo kojeg organa ili subjekta, stav da neće biti postupanja po toj obluci je direktno rušenje kompletnog sistema. Mi nemamo druge mogućnosti nego da postupimo po pravosnažnim izvršnim odlukama sudova. Ako to ne radimo onda smo kompletan sistem doveli u pitanje.
Od ukupno 57 lokacija do sada je uknjiženo vlasništvo nad 31 lokacijom, sve u Federaciji BiH. Možete li nam ukratko predočiti u kojoj fazi je knjiženje vojne imovine na području Republike Srpske?
U svim situacijama gdje su podneseni zahtjevi u Republici Srpskoj za uknjiženje vojne imovine imamo sličnu situaciju: svi su zahtjevi odbijani i na sve odluke takve vrste Pravobranilaštvo BiH je ulagalo žalbe i podnosilo tužbe, i obraćalo se Vrhovnom sudu RS-a. Kada smo prošli sve te instance, onda smo se obratili i Ustavnom sudu BiH. Mi imamo veći broj predmeta još uvijek na svim instancama. Još uvijek imamo u postupku odlučivanja određene apelacije kod Ustavnog suda BiH. Dio predmeta je u postupku odlučivanja kod Vrhovnog suda RS i poneki predmet kod nižih, okružnih sudova.
Uglavnom nijedna vojna lokacija na području RS-a nije uknjižena na vlasništvo BiH?
Nijedna.
Koliko bi proces knjiženja vojne imovine mogao potrajati ukoliko se nastavi ovim tempom, odnosno ukoliko se nastavi osporavati?
Nemoguće je dati odgovor na to pitanje. I normalni postupci kod nas traju duže nego što je uobičajeno, što kod redovnih sudova, što kod bilo kojih drugih organa. Postupanje i donošenje odluka nije brzo i efikasno. Mi i pored tog otežavajućeg faktora imamo situacije da se određeni predmeti u više navrata vraćaju. Ne postupa se kako bi to bilo razumno i logično, što dodatno sve usložnjava. Zaista je teško odrediti bilo kakav vremenski okvir. To je jedan potpuno nerazuman odnos, nerazumno postupanje i gubljenje vremena. Naposljetku, sve predstavlja trošenje resursa i energije oko stvari s kojim ne bismo trebali da se bavimo budući da je sve jasno.
Sud BiH je presudama iz 2015. i 2016. godine naložio da Veliki Žep kod Han Pijeska bude uknjižen kao imovina BiH, na što je RS uložio apelaciju koju je Ustavni sud BiH 2017. godine odbio kao neosnovanu. U kojoj fazi je sada predmet Veliki Žep?
Predmet se ponovo nalazi na razmatranju kod Vrhovnog suda RS-a, po zahtjevu koji smo podnijeli. Ukoliko ta odluka bude ista kao kod nižih sudova i organa uprave, onda će ovaj predmet biti na razmatranju kod Ustavnog suda BiH na temelju apelacije koja bi se podnijela.
