Ispovijest volonterke: Ljekari odbijaju pomoći migrantima kojih je blizu 1.000 u Sarajevu
Kao najveći problem migranata i izbjeglica, kojih kako kaže u glavnom gradu Bosne i Hercegovine trenutno ima blizu hiljadu, ističe nepružanje zdravstvene zaštite onima kojima je hitno potrebna i koji na nju imaju zakonsko pravo.
Volonterka ističe da su uposlenici Doma zdravlja Vrazova u četiri slučaja odbili pružiti pomoć, pa čak i jednom djetetu.
"Oni prema Zakonu o azilu imaju pravo na pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti što je vrlo jasno definisano. Dom zdravlje Vrazova nas je odbio četiri puta kada smo doveli ljude od kojih je jedna osoba bila dijete, a druga u veoma teškom stanju. Isto nam se dešavalo često u Domu zdravlja na Ilidži. Odbijaju nas bez ikakve osnove. Ne traže ni dokumente. Samo kažu da ih ne žele primiti. U Domu zdravlja Stari Grad sestra nam je rekla da joj je njena direktorica kazala da više ne mogu primati izbjeglice", govori volonterka čiji je identitet poznat redakciji.
Ona ističe da su to samovoljne odluke ljekara i sestara.
"To je jako veliki problem jer oni ne mogu ići u bolnice s obzirom da je Ministarstvo sigurnosti BiH zabranilo bolnicama da ih prime, izuzev ako neko plaća za njih. Prema tome, sutra možete imati čovjeka koji ima zaraznu bolest, a u Domu zdravlja ne žele ni da ga pogledaju."
Neki doktori pružaju pomoć, a neki ne žele
Treba istaći da svi ljekari i medicinske sestre ne postupaju isto što potvrđuje podatak da se odluke o primanju pacijenata donose samovoljno.
"Srećom ima doktora i sestara koji su jako dobri i s njima nema nikakvih problema. Ali nikada ne znamo kakvo će biti raspoloženja doktora ili sestre i šta će uraditi."
Na pitanje da li su prijavljeni slučajevi odbijanja medicinske pomoći, dobili smo odgovor da su svi razgovori sa uposlenicima Ministarstva sigurnosti, koje je nadležno za azilante, beskorisni.
"Po Zakonu piše da tražitelj ima pravo na liječenje. Sve je jasno. Mi od jutros vodamo dijete od dvije godine koje povraća. Morali smo se svađati da bi ga na kraju primili u Vrazovoj, jer je sekretarica direktora bila raspoložena i rekla da pomognu", kazala je volonterka.
Naša sagovornica tvrdi da se u Sarajevu trenutno nalazi blizu 1.000 migranata i izbjeglica koji se nalaze na području svih gradskih općina.
"Spavaju na ulicama, parkovima... Policajci na terenu su zaista korektni i rekli su nam da im je često neprijatno što moraju tjerati migrante ako se okupe u većim grupama na jednom mjestu, ali da samo slijede naredbe."
Policija ih tjera po naredbi, migrantima pomažu građani
Saznajemo da je sinoć jedna porodica otjerana sa klupe u parku prekoputa Vijećnice, iako su samo sjedili bez namjere da tu ostanu. Drugima je policija zabranila sjedenje na travi u parku, iako ništa nezakonito nisu činili.
"Postoje mjesta gdje migranti borave, neki ljudi su im ponudili smještaj ili borave u polunapuštenim objektima."
Porodice sa djecom smještene su u nekoliko sarajevskih hostela i motela što finansira UNHCR i Međunarodna organizacija za izbjeglice (IOM).
"Daju im jedan obrok dnevno. Kada smo ih pitali zašto nemaju više obroka, ipak su to porodice s nekoliko djece, iz UNHCR-a su nam kazali da nemaju novca. Zamislite da UNHCR nema novca, a volonteri u Sarajevu imaju. Mi im donosimo obroke."
U trenucima našeg razgovora, u popodnevnim satima, volonteri su spremali ručak za nekoliko desetina migranata koji se svakodnevno u određeno vrijeme okupljaju ispred Željezničke stanice u Sarajevu. Na mjestu gdje ih svaki dan čeka besplatan ručak i večera odnosno iftar za one koji poste tokom mjeseca ramazana.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
