Portal Klix.ba objavio je kako je Ministarstvo pravde BiH izradilo nacrt izmjena Zakona o pomilovanju, kojim bi se omogućilo da osobe osuđene za kaznena djela genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, dobiju pomilovanje nakon izdržane tri petine kazne. U važećem zakonu, mogućnost pomilovanja za najteže zločine protiv čovječnosti eksplicitno je zabranjena.
Prijedlog ministarstva našao se na posljednjoj sjednici Vijeća ministara, ali je izjašnjavanje o njemu odgođeno dok se ne provedu konsultacije sa Predsjedništvom BiH, koje ima nadležnosti za odobravanje pomilovanja.
Uslijedila je burna reakcija javnosti, udruženja žrtava, te organizacija koje se bave tranzicionom pravdom - TRIAL BiH je, tako, naveo da je ovo već drugi pokušaj da se uvedu olakšice za kažnjavanje ratnih zločina, nakon što je sličan pokušaj iz 2013. godine propao.
Poslije ovih reakcija, Ministarstvo pravde BiH oglasilo se tvrdnjom da se ovakvim izmjenama zapravo ispunjavaju međunarodne obaveze BiH:
"Ministarstvo pravde BiH predložilo je izmjene Zakona BiH o pomilovanjima isključivo kako bi se ova oblast značajnije uskladila sa Međunarodnim pravom, ali i zbog obaveza BiH proisteklih iz Ženevske konvencije o ljudskim pravima."
Istinomjer navodi da se Ženevska konvencija sastoji se od četiri originalna dokumenta potpisana 1949. godine i tri dodatna protokola, dva iz 1977. i jedan iz 2005. godine.
"Nijedan od ovih dokumenata ne bavi se pitanjem pomilovanja osuđenih za ratne zločine. Štaviše, sam termin 'pomilovanje' javlja se u samo jednom od nekoliko stotina članova Konvencije, koji se odnosi na mogućnost pomilovanja osuđenika na smrtnu kaznu i to u uslovima okupacije (Član 75. Konvencije o zaštiti prava civila za vrijeme rata)", saopćio je Istinomjer.
Navode također da preporuke Komisije za ljudska prava Ujedinjenih nacija, također, nigdje ne zagovaraju uvođenje mogućnosti za smanjivanje kazne za ratne zločine.
"U komentarima na izvještaj o stanju ljudskih prava u BiH 2012 i 2017 godine, Komitet UN za ljudska prava bavi se potpuno drugačijim pitanjima. Tako je Bosni i Hercegovini 2012 preporučeno da radi na harmonizaciji i modernizaciji legislative, osigura psihološku podršku, zaštitu i reparacije za žrtve seksualnog nasilja počinjenog u ratu; izjednači prava civilnih žrtava rata sa invaliditetom, sa pravima veterana sa invaliditetom; ojača zaštitu svjedoka; ubrza procesuiranje slučajeva i pruži podršku porodicama nestalih osoba, uključujući i ukidanje propisa da kompenzacije zavise od spremnosti porodice da nestalog člana proglasi mrtvim. U preporukama iz februara 2017. godine koje se odnose na ratne zločine, ponovljena je većina preporuka iz 2012. Navodi se da treba ubrzati procesuiranje zločina protiv čovječnosti i drugih međunarodnih zločina; pružiti besplatnu pravnu pomoć svim ranjivim grupama, sa naglaskom na žrtve seksualnog nasilja; obezbijediti adekvatne programe zaštite svjedoka i žrtava. Jedna od preporuka je i da država mora osigurati 'da nema nekažnjivosti za međunarodne zločine' što se nikako ne može dovesti u vezu sa navodnom 'obavezom' BiH da obezbijedi mogućnost pomilovanja osuđenima za ratne zločine", navodi Istinomjer.
Ističu da se o ovom pitanju već izjašnjavala radna grupa Vijeća za ljudska prava UN, koja se bavila prisilnim nestancima i njihovim tretmanom u zakonodavstvu i praksi u BiH.
"U dokumentu objavljenom 8.9.2014. radna grupa izražava 'ozbiljnu zabrinutost zbog činjenice da Krivični zakon nije izmijenjen tako da se ukine mogućnost amnestije za ozbiljne međunarodne zločine, uprkos preporukama Radne grupe. Također je zabrinuta što se nacrtom Zakona o pomilovanju omogućava pomilovanje osobama osuđenim za zločin genocida i ratne zločine, nakon što su odslužile tri petine kazne'", navode.
Ovaj komentar odnosi se na identičan pokušaj, prema njihovim riječima, zabilježen 2013. godine, kada je Ministarstvo pravde također pokušalo da uvede mogućnost pomilovanja nakon 3/5 odslužene kazne za ovakve zločine.
"Dakle, ne samo da se od Bosne i Hercegovine ne očekuje da ublažava kaznenu politiku prema ratnim zločinima, već su sve relevantne preporuke usmjerene isključivo ka poboljšanju prava žrtava rata, dok se pitanjem pomilovanja za ratne zločine nikada nisu bavile. Ministarstvo pravde u potpunosti je izmislilo da ovakva obaveza postoji, da proizlazi iz Ženevske konvencije i da bi ovakvim potezom uskladilo domaće sa međunarodnim pravom, te ovu izjavu ocjenjujemo neistinitom", zaključio je Istinomjer.
