Istraga koja traje 30 godina: Za kakve ratne zločine se terete optuženi u slučaju Dobrovoljačka
Zatim je tužilac Mladen Vukojičić pročitao 10 tačaka optužnice koja Ejupa Ganića u svojstvu člana Predsjedništva Republike BiH, Zaima Backovića kao člana operativnog centra Štaba Teritorijalne odbrane Republike BiH, Hasana Efendića, kao komandanta Republičkog štaba Teritorijalne odbrane, Hamida Bahtu kao komandanta Opštinskog štaba Teritorijalne odbrane Stari Grad Sarajevo, Fikreta Muslimovića kao načelnika bezbjednosti u Republičkom štabu Teritorijalne odbrane, Jusufa Pušinu kao pomoćnika ministra unutrašnjih poslova Republike BiH i načelnika Štaba Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike BiH, Bakira Alispahića kao načelnika Centra službi bezbjednosti Sarajevo i člana Štaba MUP-a Republike BiH i načelnika Policijske stanice Stari Grad Enesa Bezdroba po komandnoj odgovornosti tereti za:
- ratni zločin protiv civilnog stanovništva
- ratni zločin protiv ranjenih i bolesnih
- ratni zločin protiv ratnih zarobljenika
- protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja
Prvooptuženom Ejupu Ganiću se na teret stavlja da je djelovao suprotno dogovoru iz Lukavice, koji je napravio Alija Izetbegović sa srpskom stranom o razmjeni i evakuaciji civila i vojnika JNA, iako je znao za njega. Navodi se da je Ganić uporno bio protiv tog dogovora i da ga na kraju nije ispoštovao. Tužilac ističe da je prvooptuženi iskoristio poziciju kako bi nagovorio Zaima Backovića da izda naređenje za napad na mješovitu kolonu vozila u kojoj su bili vojnici, njihove porodice i članovi saniteta uprkos tome što se Alija Izetbegović vratio i bio na sigurnom u tom momentu.
Druga tačka optužnice odnosi se na Zaima Backovića i tvrdnju da je kao član operativnog centra Štaba Teritorijalne odbrane Republike BiH naredio presretanje i ubijanje pripadnika mještovite kolone uprkos tome što je također znao za "Lukavički plan", odnosno za odluku Predsjedništva RBiH o načinu i pravcu mirne evakuacije lica.
Četvrta, peta i šesta tačka optužnice obuhvata Hasana Efendića za kojeg se navodi kako je zarobljenom vojniku rekao "Gdje si, četniče? Došao si nama u ruke. Prešao si na četničku stranu. Je***u ti četničku mater". Ističe se da je znao za zlostavljanje zarobljenika u "FIS-u". da je prisustvovao njihovom ispitivanju te da je i sam nečovječno postupao prema njima. Pominje se i da je u hotel Evropa odveo dvoje taoce i držao ih tamo 10 dana s namjerom da ih razmjeni za sestru koja je bila zarobljena na teritoriji pod kontrolom Srba.
U preostalim tačkama optužnice tretiraju se ostali optuženi te se opisuju njihova navodna maltretiranja zarobljenika u periodu od 3. do sredine maja. Precizira se kako su zarobljene tukli kundacima, šamarali, tjerali da se skinu u gaće, ponižavali, vadili im zube te da je čak bilo i onesvješćivanja. Bakira Alispahića optužnica tereti i da nije izvršio uviđaj o ubistvima u Dobrovoljačkoj ulici (danas Hamdije Kreševljakovića) od 3. maja.
Posljednji optuženi je Mahir Žiško, kojeg optužnica tereti nešto uže od ostalih, za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i protiv ranjenih i bolesnih. On je navodno u zgradi Predsjedništva BiH ispitivao i zlostavljao zarobljene, snimao mučenje i tjerao zarobljenika na lažno priznanje.
Dokazivanje tvrdnji iz optužnice
Nakon pročitane optužnice, tužilac je iznio plan izvođenja dokaza i utvrđivanja navoda Tužilaštva BiH u predmetu "Ganić Ejup i dr" koji će biti izvođeni u narednom periodu. Tom prilikom je istaknuo neke dokaze, svjedočenja, snimke i stručna mišljenja, kazao je da se njima potvrđuje komandne odgovornost optuženih kao i navodi o zlostavljanju, ubijanju i ranjavanju.
Tužilac Vukojević tvrdi da će dokazima potvrditi da se radi nelegitimnoj vojnoj meti s obzirom na to da su među njima bile i porodice vojnika i sanitet. U optužnici stoji da su u tom periodu i dan ranije intenzivirani sukobi u kojima je bilo ranjavanja i ubistava te se navodi da postoje dokazi koji govore u prilog tome da je prvooptuženi znao za dogovor i da će nepoštivanje dogovora iz Lukavice dovesti do ubistava.
Svjedočenjima, snimcima i presretnutim razgovorima iz Predsjedništva, tužilac planira dokazati da tokom kretanja kolona nije imala problema, da nisu bili maltretirani i da su izvršavanja naređenja Alije Izetbegovića, ali da je Ganić naredio presretanje.
On je kako navodi tužilaštvo snimljen da je rekao: "Bosna 1, Bosna 2, Bosna 3 i Bosna 15 treba sve napasti i ne dozvoliti da bilo šta stigne u Lukavicu". Također se poziva na još jedan presretnuti razgovor u kojem je Ganić rekao Backoviću "Blokiraj da ne mogu vozila prolaziti, ništa", na šta mu je on odgovorio: "Predsjednik je rekao da se sve pusti", a Ganić je ipak insistirao na napadu.
Tužilac ističe da Hamid Bahto koji je bio komandant Opštinskog štaba Teritorijalne odbrane Stari Grad Sarajevo jeste spriječio ubistva nekih pripadnika JNA, ali da nije kaznio izvršioce počinjenih zločina. Vukojević poentira s tim da postoji komandna odgovornost za zločine u Dobrovoljačkoj, kako MUP-a tako i Teritorijalne odbrane.
Prve riječi odbrane
Branitelji 10 optuženih su sa sigurnošću istaknuli da se dokazima koje Tužilaštvo ima ne može potvrditi krivica njihovih branjenika. Ističu da su isti dokazi korišteni i u istrazi Haškog tribunala u kojoj je odlučeno da nema dovoljno činjenica za pokretanje postupka uopšte te da tužilac ne izlazi ni sa kakvim novim dokazima.
"Ova istraga se vodi od '93", rekla je braniteljica prvooptuženog Lejla Čović poručujući da optuženi imaju pravo kao i svi drugi na fer i pravično suđenje, umjesto 30-godišnjeg mučenja koliko traju razne istrage u slučaju Dobrovoljačke ulice.
Ističe da optužnica sadrži brojne netačne i sramne navode o okolnostima i karakteru rata te da se njome izvrću historijske činjenice. Posebno izdvaja navod iz optužnice u kojem se kaže da Alija Izetbegović nije bio zatočen u Lukavici nego da je sklonjen s aerodroma zarad sigurnosti i da su svi željeli biti tu u tom trenutku, uključujući i Alijinu kćerku Sabinu, koja je bila sa njim u trenutku zarobljavanja.
"Predsjednik Izetbegović je vjerovatno umro u zabludi da je bio zarobljen", rekla je ona ironično.
I braniteljica drugooptuženog Zaima Backovića Jesenka Rešidović potvrdila je riječi kolegice Čović o netačnim i sramnim navodima Tužilaštva ističući da činjenični opis optužnice ne oslikava istinu u odnosu na krivicu optuženih, ni u odnosu na cijeli tok događaja iz Dobrovoljačke ulice 3. maja 1992. godine.
"Još će i dokazati da smo sami sebe napadali. Ne da (tužilaštvo) neće potvrditi navode, nego će se utvrditi da su optuženi branili Sarajevo", rekao je advokat Nermin Mulalić.
On je ukazao i na to da je optužnica dijelom napisana na ekavici što mu govori da je od nekud prepisana s obzirom na to da tužilac ne govori tim jezikom/pismom. Advokat Hamida Bahte upozorava pak sudsko vijeće da se tužilaštvo koristi stručnim mišljenjem koje nije napisao neutralni stručnjak nego onaj koji se tokom rata borio na suprotnoj strani optuženih te da u skladu s tim ni mišljenje ne može biti relevantno.
Na kraju, Mirna Avdibegović koja je braniteljica Bakira Alispahića navodi da iako je optužnica potvrđena, u slučaju njenog klijenta je došlo do velikog propusta zbog toga što on još uvijek ne razumije šta mu se stavlja na teret, a što je nedopustivo. Kaže kako u optužnici stoji da je morao znati za zlostavljanje zarobljenika jer je bio prisutan u zgradi gdje se sve odvijalo, međutim on je u tom periodu također bio zarobljen.
Suđenje se nastavlja 9. novembra za kada su zakazana dva svjedoka, međutim dogovoreno je da se ne otkrivaju javno imena svjedoka do samog ročišta.
