Ivanić ističe da ne bi volio da zamisli situaciju u kojoj su Hrvatska i Srbija u EU, a BiH nije.
"Mislim da bi to za BiH bilo izrazito nepovoljno. Politički interes srpskog naroda je da se ide ka EU. Srbija snažno ide, tako da i mi moramo. Srbijansko otvaranje pregovaračih poglavlja sa EU dodatni je pritisak i za BiH", napominje Ivanić.
On smatra da je aplikacija BiH za članstvo u EU, koja će biti predata u ponedjeljak, 15. februara, kredibilna i da nema nijednog razloga da ona sada ne bude prihvaćena.
Prema njegovom mišljenju, aplikaciju za članstvo treba "gurati" jer je to način da budu ubrzani procesi odlaska OHR-a iz BiH i stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.
Ivanić tvrdi da uslov za predaju aplikacije nije bio da bude završeno prilagođavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), a koje se odnosi na "tradicionalnu trgovinu".
"To je osjetljiva tema u kojoj se mora braniti interes poljoprivrednih proizvođača. Insistiraćemo na tome da nas EU podrži. Ne može se očekivati da mi puštamo slobodan uvoz, a da naša roba ne može ići u zemlje EU", poručio je Ivanić i dodao da će pregovori i prilagođavanje SSP-a potrajati, kao i da je teško očekivati da budu završeni u narednih nekoliko mjeseci.
On smatra da je politika subvencija na nivou entiteta preduslov opstanka poljoprivrede u BiH.
Ivanić je pozvao kolege iz Federacije BiH da više ne pokreću ključna pitanja opstanka Republike Srpske pred Ustavnim sudom BiH, jer Srbi neće pristati da se od Ustavnog suda BiH napravi novi OHR i da ta institucija umjesto tumačenja počne da kreira Ustav BiH.
"To za nas neće biti prihvatljivo i mi ćemo naći načine kako ćemo se odnositi prema takvim odlukama. One će formalno biti sprovođene, ali suštinski neće, i ostaće ono što narod hoće. Ne može nikakav ustavni sud da zabrani ono što je želja naroda, a najveći dio naroda u RS-u želi da 9. januar bude Dan Republike Srpske", konstatovao je Ivanić.
On je naglasio da ništa neće proći što je suprotno interesima srpskog naroda i Republike Srpske, pa tako neće biti nikakvog zajedničkog ministarstva poljoprivrede na nivou BiH.
Prema njegovim riječima, ključni preduslov normalizacije prilika u BiH jeste jačanje povjerenja i dok se to ne desi BiH će biti vrlo krhka i izložena velikim nestabilnostima.
Predsjedništvo BiH u martu ili aprilu bi prvi put u sadašnjem sazivu trebalo da razmatra dokument "Pregled odbrane" kojim bi trebalo da bude određeno kako će Oružane snage (OS) BiH izgledati u budućnosti, najavio je Ivanić.
"I sada postoje razlike koje se u suštini ogledaju u različitim pogledima na brojnost OS BiH. Jedni traže povećanje sa sadašnjih 9.000-10.000 pripadnika, drugi smanjenje. I ja sam za smanjenje. Moguće je i da Predsjedništvo BiH u sadašnjem sazivu ne bude imalo saglasnosti, što znači da ostaju stvari takve kakve jesu već dugi niz godina", rekao je Ivanić, pojasnivši da bi volio da OS BiH budu malo smanjene, a bolje opremljene.
I on je saglasan sa zagovornicima ideje da bi najbolje bilo da je BiH demilitarizovana, ali da u ovom trenutku za to nema političkih uslova.
Kad je riječ o članstvu BiH u NATO, Ivanić je ponovio ranije više puta izrečeni stav da tek kad sve zemlje u regionu, a to znači i Srbija, budu u NATO, onda to može biti i BiH.
"Nemoguće je očekivati da će neki srpski političar glasati za NATO u BiH u kojem Srbija nije, kao što je nekonzistentno ne biti u NATO ako Srbija jeste", pojasnio je Ivanić.
On očekuje da bi BiH krajem ove ili iduće godine mogla da dobije MAP. Govoreći o knjiženju perspektivne vojne imovine, Ivanić navodi da o tome nema političke saglasnosti i da će odlučivati pravosuđe.
Prema njegovom mišljenju, vanjska politika, rad Ministarstva vanjskih poslova i DKP mreže veoma je komplikovana oblast u kojoj su velika očekivanja javnosti, a realna mogućnost, a pogotovo realna snaga ljudi koji su dominantno i profesionalno prisutni u MIP-u BiH slaba.
"Ova oblast podrazumijeva značajnu promjenu i zakona. Prvo bi trebalo donijeti zakon u kojem će biti određeno koliko je političkih, a koliko karijernih ambasadora. Trebalo bi donijeti zakon kojim će se MIP izuzeti iz uobičajenog poimanja državnih službenika, što već u nekim elementima i jeste, i otvoriti poseban način i posebnu kontrolu napredovanja unutar te strukture", predlaže Ivanić.
On smatra da je potrebno ozbiljno razmišljanje o većem prisustvu u zemljama BRIK grupe - Brazil, Rusija, Indija i Kina.
