Spornim uputstvom učešće Općine Goražde u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza za ovu godine iznosi 0,806%, a u prošloj godini je bilo 1,179%. Ovakvo smanjenje, prema prvim procjenama, budžet će oštetiti za skoro 800.000 KM, što je 10% općinskog budžeta.
Smanjenje indeksa učešća Općine Goražde u prihodima od indirektnih poreza će imati drastične posljedice, te su u ovoj općini s pravom zabrinuti. Odluku ministrice smatraju greškom koja, ukoliko se ne ispravi, može uzrokovati ozbiljne posljedice ovoj općini, ali i drugima koje doživljavaju istu ili sličnu sudbinu.
"Zaprepašteni smo odlukom federalne ministrice Milićević koja je donijela ovakvu odluku o kojoj niko izgleda nije znao, bar takvim informacijama mi raspolažemo. Odmah smo kontaktirali kolege načelnike i odgovorne ljude u FBiH i oni su zaprepašteni. Nije samo Goražde i naš kanton već mnogi drugi, devet sarajevskih općina, zatim Zenica, Tuzla, Lukavac, Gračanica, Gradačac, Kakanj Velika Kladuša, to su gradovi koji su najviše oštećeni. Ne znamo čime se rukovodila ministrica jer ako je popisom on još uvijek nije na snazi. S te strane općina Goražde gubi po sadašnjim parametrima oko 765.000 KM s tim da je trend povećanja PDV-a za 2016. godinu i to će sigurno biti i preko 800.000 KM, to je blizu deset posto ukupnog budžeta", kaže Muhamed Ramović, načelnik Općine Goražde.
Ukoliko dođe do primjene uputstva u općini Goražde se ne nadaju ničemu dobrom. Naprotiv.
"To je poražavajuće, nešto najgore što nam se može desiti, jer nećemo moći implementirati ni sufinansirati projekte, u pitanje će doći isplate javnim instutucijama, preduzećima, boračkim udruženjima, isplata ličnih dohodaka, udruženjima sa posebnim potrebama i mnogim drugima", kaže Ramović.
On dodaje kako je, dok se situacija ne razjasni, naložio obustavu svih isplata.
"Mi ćemo od danas obustaviti sve isplate od 1.1.2016. godine dok vidimo koje ćemo odluke i poteze povući", pojašnjava.
Već danas će iz Općine Goražde na adresu svih relevantnih institucija biti upućeni dopisi u kojima se traži hitno djelovanje. Ramović je potvrdio da će se pismeno obratiti članu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću, federalnom premijeru Fadilu Novaliću i Vladi FBIH, federalnom ministarstvu finansija i ministrici Jelki Milićević, te kantonalnim i općinskim nivoima, tražeći brzu reakciju.
"Smatram da moramo izvršiti pritisak i da se ova odluka mora staviti van snage. Goražde je uvijek bilo po strani, u ratu smo zaboravljeni, poslije rata zapostavljeni i obećanja od 1996. godine da ćemo imati najveće plate i u prosvjeti i policiji i zdravstvu, ja to nigdje ne vidim", dodaje Ramović.
Dug je popis federalnih obećanja koja ni do danas nisu ispunjenja prema Goraždu, stoga Ramović smatra da je u ovom trenutku najvažniji jedinstven nastup prema višim nivoima vlasti u traženju da se jedna od najnovijih nepravdi prema Goraždu ispravi. Na potezu su više instance, a posebno federalni poslanici iz ovog kantona.
"Trebamo odmah reagovati dok ne bude kasno", smatra načelnik Općine Goražde.
Ukoliko se u konkretnom slučaju FBiH ogluši na zahtjeve iz Goražda Ramović će najprije zatražiti vanrednu sjednicu općinskog vijeća.
"Zatražit ću vanrednu sjednicu Općinskog vijeća, jer sam ne želim da preuzmem odgovornost za situaciju koja će nastati. Javnost ćemo obavijestiti o svim potezima", najavio je danas.
U Općini Goražde ističu kako je neophodno pristupiti izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH gdje bi se za općinu Goražde odredio dodatni koeficijent raspodjele, što je već praksa za pojedine kantone i općine.
"Smatramo da je neophodno pristupiti izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH, gdje bi se za Općinu Goražde odredio dodatni koeficijent raspodjele, što je već praksa za pojedine kantone i općine, a imajući u vidu specifičnosti ovoga područja, pozitivne privredne trendove, te historijski značaj Goražda za čitavu Bosnu i Hercegovinu", kaže načelnik Ramović.
On dodaje kako je učinjena velika nepravda prema općinama koje vraćaju kredit MMF-a, od kojeg samo Federacija ima korist za pokrivanje rashoda tekućih troškova.
"Problem je što otplata vanjskog duga počinje i prije nego što sredstva budu doznačena u budžet Federacije BiH, tako da općine vraćaju onaj dio duga koji nisu ni dobile. Zaduživanje FBiH kod Međunarodnog monetarnog fonda kojim se popunjavaju budžetske rupe najviše ide na štetu Općina, što se u narednom periodu mora promijeniti, međutim, Uputstvo kojem smo svjedoci nastavak je zabrinjavajućeg trenda", kaže Ramović.
