Iz Ustavnog suda zabrinuti jer suđenje Aliji Delimustafiću nije počelo ni nakon sedam godina
Kako se dalje navodi u odluci Ustavnog suda BiH, naglašeno je da izrečene mjere zabrane ne postižu pravičnu ravnotežu između cilja kojem se teži i apelantovog ustavnog prava zato što je sud propustio dodatno obrazložiti zbog čega istim razlozima, koje samo formalno ponavlja, već godinama opravdava mjere zabrane, a u isto vrijeme ne preduzima odgovarajuće radnje da glavni pretres počne i da se postupak okonča, iako je od potvrđivanja optužnice protiv apelanta prošlo više od šest godina i oko pet mjeseci.
Ustavni sud je u ovom predmetu naložio predsjedniku Kantonalnog suda u Sarajevu da u roku od pet dana od dana prijema ove odluke preduzme odgovarajuće mjere kako bi se u predmetu ispitalo da li su primijenjene mjere zabrane, koje su izrečene apelantu, još uvijek potrebne i da o tome obavijesti Ustavni sud u roku od narednih pet dana. Odluka je objavljena na stranici Ustavnog suda BiH 22. marta.
Navodi se i to da Ustavni sud BiH smatra da se ne može zaključiti da su za vrijeme trajanja mjera zabrane, počev od 16. jula 2019. godine, postojale okolnosti koje bi uputile na zaključak da je apelant svojim postupanjem onemogućio vođenje postupka ili zanemario izrečene mjere.
"U osporenim rješenjima nije ukazano na bilo kakve objektivne razloge zbog kojih glavni pretres u ovako dugom periodu nije započeo, niti je Kantonalni sud u odgovoru naveo šta poduzima radi efikasnog vođenja ovog postupka", stoji u odluci.
Kako se navodi, Ustavni sud BiH s velikom zabrinutošću konstatuje da se, u takvoj situaciji, postupak u kojem je potvrđena optužnica može i dalje odugovlačiti, a da se stalno samo formalno ponavljaju isti razlozi za ograničavanje apelantove slobode kretanja.
Podsjetit ćemo, Delimustafiću i još 37 fizičkih i pravnih lica se na teret stavljaju krivična djela organizovanog kriminala, zloupotrebe položaja ili ovlasti, povrede zakona od sudije, pranja novca, falsifikovanja isprave, prevara te pomoći počiniocu nakon izvršenog krivičnog djela.
Delimustafić je optužen da je od 2009. do 2016. godine organizovao kriminalnu grupu koja je, između ostalog, nezakonito knjižila i preprodavala nekretnine uglavnom umrlih osoba na području Kantona Sarajevo.
U optužnici se navodi da su u sudskim postupcima koje je vodila sutkinja Lejla Fazlagić-Pašić nekretnine s umrlih knjižili na članove organizacije i rodbinu, a potom su ih sklapanjem ugovora prodavali trećim osobama.
Prema optužnici, činjenjem ovih krivičnih djela stekli su protivpravnu imovinsku korist veću od 10 miliona KM.
Ko je bio fočanski doktor Sekula Stanić i zašto je danas došao u centar javnih rasprava
