Izborna godina u BiH na pomolu: Počela stranačka previranja i zahtjevi za smjene premijera
Lideri svih vladajućih političkih stranaka još od 2016. godine otvoreno govore o nepostojanju parlamentarnih većina na svim nivoima vlasti u BiH. Labave koalicione većine formiraju se od tačke do tačke dnevnog reda organa zakonodavne vlasti, što utječe na kompletne procese u BiH.
Ovakva pojava mogla bi direktno utjecati i na poremećaje u ekonomiji s obzirom na to da je politička stabilnost uslov za privlačenje stranih ulaganja, jer niko ne želi da ulaže novac u politički nestabilna područja.
Odnosi unutar vladajućih struktura definitivno ne šalju poruku da je BiH zemlja sa stabilnim političkim okruženjem. Već duži vremenski period upitno je postojanje parlamentarne većine na državnom nivou jer se Savez za bolju budućnost (SBB) često ponaša kao opozicija, iako u stvarnosti čini vlast zajedno s političkim strankama SDA, HDZ i Savezom za promjene.
O stanju u državnoj koaliciji dovoljno govori i činjenica da četiri puta nije usvojen set zakona o povećanju akciza na naftu i naftne derivate jer su zastupnici Saveza za promjene odbili da glasaju za njega. Uskraćivanje podrške ovom zakonu najavio je i SBB.
Još u julu ove godine SNSD je u javnim istupima pokrenuo pitanje smjene predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića. Ubrzo nakon toga predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić potvrdio je kako će njegovi zastupnici glasati za Zvizdićevu smjenu ukoliko se ona nađe na dnevnom redu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Državni parlamentarci do danas se nisu izjašnjavali o smjeni predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, a prijetnje o izglasavanju nepovjerenja ocijenjene su kao čisto politikanstvo jer je Zvizdićevu smjenu nemoguće izglasati u Domu naroda PSBiH. Ovakav odnos Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH uveliko otežava rad organa izvršne vlasti na putu ka Evropskoj uniji.
Parlamentarna većina od tačke do tačke dnevnog reda
Idealno stanje nije ni na nivou entiteta Federacija BiH s obzirom na to da su sjednice Parlamenta Federacije BiH u više navrata pokazale kako ni na nivou FBiH ne postoji stabilna parlamentarna većina.
Nakon što su se parlamentarci nakon dva mjeseca pauze vratili u parlamentarne klupe, posljednja redovna sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH doživjela je fijasko. Koalicija u sastavu SDA, HDZ i SBB još jednom je pokazala svu nefunkcionalnost s obzirom na to da je sjednica prekinuta zbog nemogućnosti usvajanja dnevnog reda.
Ovaj put do prekida je došlo nakon što je SBB jasno poručio kako neće glasati za dnevni red i to zbog, kako su kazali, blokade institucije Razvojne banke, pitanja mandata Upravnog odbora RTVFBiH te Nezavisnog odbora.
O smjeni predsjednika Vlade Federacije BiH Fadila Novalića govoreno je nekoliko puta, a u martu ove godine SBB je javno saopćio kako će tražiti Novalićevu smjenu ako ne povuče odluku o prodaji Sarajevo-osiguranja.
Zatražene smjene kantonalnih premijera
Priča o smjeni nije ostao pošteđen ni premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković s obzirom na to da su na sjednici Izvršnog odbora SDA Novi Grad Sarajevo, održanoj 23. oktobra, odbornici stranke jednoglasno usvojili zaključak u kojem od Kantonalnog odbora i Predsjedništva SDA traže uskraćivanje podrške premijeru Kantona Sarajevo.
Kako stoji u zaključku, odbornici smatraju da Konaković degradira SDA čiji je i sam funkcioner, a u navodnoj namjeri da "izgradi sopstveni lik i političku figuru". Konakovića se optužuje da se, u navodnoj borbi s nesposobnim kadrom, obrušava isključivo na funkcionere SDA, a da su druge partije zaštićene.
Konaković je odgovorio kako on nikada neće biti dio sistema u kojem jedna grupa ljudi u politici, koje je nazvao lokalnim moćnicima, funkcioniše tako da su premijer i ministri najčešće glineni golubovi koji su izloženi svim pritiscima, a oni imenovanjem poslušnika u javna preduzeća kontrolišu ukupan sistem.
Posljednjih dana otvoreno se priča i o smjeni predsjednika Vlade Tuzlanskog kantona Bege Gutića kojem je povjerenje uskratilo četvero zastupnika iz SDA u Skupštini Tuzlanskog kantona. Oni su otvoreno najavili da će, kao i do sada, poštovati i sprovoditi odluke Kluba zastupnika SDA u Skupštini TK pa i podržati odluku o smjeni premijera Gutića ukoliko je budu razmatrali zastupnici u Skupštini TK.
Gutić odgovara kako je riječ o četiri zastupnika koje kontroliše potpredsjednik SDA i predsjednik Kantonalnog odbora SDA u TK Mirsad Kukić te da se u ovom slučaju radi o političkoj krizi koju pokušava izazvati Kukić kako bi se discipliniralo Predsjedništvo SDA i kako bi se amnestirao za lošu politiku koju vodi prema Sarajevu.
Idealno stanje u vlasti nije ni u Unsko-sanskom kantonu, posebno ukoliko se uzme u obzir da je SBB ove sedmice pozvao premijera Unsko-sanskog kantona Huseina Rošića da smijeni ministre iz ove stranke u Vladi USK i da SDA napravi novu parlamentarnu većinu u ovom kantonu.
Skupštinsku većinu i jedinu zvaničnu koaliciju u Unsko-sanskom kantonu do sada su činile SDA i SBB, dok su DF i Laburistička stranka "nezvanično" i kroz instaliranje "ministara eksperata", kao i brojnim kadrovskim raspodjelama i političkim imenovanjima, evidentno bile dio većine.
Centralna izborna komisija BiH će u skladu s važećim Izbornim zakonom BiH i Ustavom BiH u maju iduće godine raspisati Opće izbore koji se prema važećim propisima trebaju održati u oktobru 2018. godine. Predizborna kampanja definitivno će dodatno utjecati na stabilnost vlasti na svim nivoima u BiH.
