Mediji u Bosni i Hercegovini su već objavili informacije da visoki predstavnik Christian Schmidt razmatra nametanje izmjena izbornog zakona u toku septembra, neposredno pred održavanje izbora.
Za glasanje iz inostranstva prijavilo se gotovo 70.000 državljana BiH te je dio njih već primio glasačke listiće i glasao, dok će većina poštu primiti u prvom dijelu septembra. Treba istaći da će važeći listići biti oni koji budu poslani najkasnije na dan izbora, a u Centralnu izbornu komisiju stignu najkasnije pet dana od održavanja izbora.
Prema tome glasači iz dijaspore ukoliko žele biti sigurni da će njihovi glasovi biti uračunati iste moraju poslati što ranije kako bi isti na vrijeme stigli u CIK.
Svako mijenjanje Izbornog zakona značilo bi da se on mijenja u trenutku kada su mnogi građani svoje biračko pravo iskoristili prema već postojećem Izbornom zakonu. To dovodi u pitanje demokratičnost čitavog procesa jer su građani svoje listiće popunili u skladu sa očekivanjima prema jednom Izbornom zakonu, dok bi isti glasovi bili brojani prema drugim pravilima.
Može se pretpostaviti da bi dio građana drugačije glasao da su mu bile poznate odredbe izmijenjenog Izbornog zakona. Ovakvim promjenama državljani Bosne i Hercegovine u dijaspori ne bi bili u ravnopravnom položaju sa drugim državljanima Bosne i Hercegovine.
Ništa bolja situacija neće biti ni ukoliko Schmidt, kako je objavio dio medija, izmjene zakona nametne na dan izbora ili dan poslije izbora.Time bi se još direktnije prekrajala izborna volja birača u skladu sa nečijim političkim planovima.
Schmidt ukoliko je stvarno želio da nametne izmjene Izbornog zakona iste morao nametnuti prije nego što su građani počeli sa glasanjem, kako bi znali pravila igre u trenutku ispunjavanja glasačkog listića.
Šta će Ukrajini donijeti upotreba ATACMS-a duboko u Rusiji: Meta postaju brojni ciljevi
Zmajevi trenirali u Sarajevu, Barbarez ostao bez dvojice igrača za Nizozemsku
