Izborni obračun u Domu naroda: Gdje tražiti rješenja i šta je predlagala Venecijanska komisija
HDZ želi legitimno predstavljanje i postojeći okvir za proces donošenja zakona, dok SDA predlaže redukciju značaja tog doma, svođenjem na odlučivanje o vitalnim nacionalnim interesima.
Zakonodavna vlast u Federaciji BiH funkcionira tako što je svaki zakon potrebno usvojiti u Predstavničkom, a potom u identičnom tekstu i u Domu naroda. Upravo taj mehanizam odlučivanja HDZ-u, omogućava potpunu kontrolu procesa u donošenju odluka. Kao rezultat, zbog politike uslovljavanja godinama imamo tehničku federalnu vlast, imamo blokadu popunjavanja vijeća Ustavnog suda FBiH, ali i brojne druge blokade.
U dosadašnjim, uglavnom neuspješnim rundama pregovora o Izbornom zakonu, Dom naroda FBiH nije bio pretjerano u vrhu prioriteta pregovarača. Pričalo se o brisanju nacionalnih prefiksa, o načinima izbora članova Predsjedništva, o tehničkim izmjenama Izbornog zakona i slično. Onda je uslijedila totalna blokada, jer su pregovori vođeni s "pištoljem na čelu", odnosno u atmosferi kada je Milorad Dodik s vlastima u RS-u aktivno radio na secesionizmu i rušenju ustavnopravnog poretka BiH.
Ipak, uoči razgovora krajem sljedeće sedmice i dolaska međunarodnih medijatora SDA je naglasila da će insistirati na reduciranju doma naroda, koji prema njihovom mišljenju treba odlučivati isključivo o vitalnom interesu.
"Zna se šta je prijedlog SDA, ono što Ustav države i FBiH kaže da jeste pravo konstitutivnih naroda - biti predstavljen, na čemu insistira HDZ i štititi vitalni nacionalni interes, na čemu insistiramo mi. Mi smatramo da domovi naroda isključivo trebaju štititi vitalni nacionalni interes. I ako postoje blokade, trebaju biti kreirani mehanizmi da ih otklone", rekao je Izetbegović po povratku iz Dubrovnika gdje se sastao s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.
U tom kontekstu zanimljivo je podsjetiti na stavove Venecijanske komisije od prije 16 godina, koja je u određenim scenarijima čak predlagala i ukidanje Doma naroda FBiH.
U mišljenju o ustavnoj situaciji u BiH Venecijanska komisija je naglasila da bi bilo važno i hitno potrebno dati jasnu definiciju vitalnog interesa u samom tekstu Ustava. Na tu definiciju bi saglasnost morali dati predstavnici tri konstitutivna naroda, ali ona ne bi trebala biti ista kao sadašnja definicija u entitetskim ustavima, koja omogućava da praktično bilo šta bude definirano kao vitalni interes.
"Ne treba biti pretjerano široka, već usmjerena na prava od posebnog značaja za date narode, prvenstveno u područjima kao što su jezik, obrazovanje i kultura", istakli su iz Venecijanske komisije o vitalnom interesu i njegovom definisanju.
Ti prijedlozi su dolazili upravo s ciljem onemogućavanja blokada u donošenju odluka, što je višedecenijski problem koji prati kako FBiH tako i državu BiH.
"Za Dom naroda bilo bi, naprimjer, moguće odrediti maksimalan broj mjesta za predstavnike svakog konstitutivnog naroda. Ili moglo bi se izabrati radikalnije rješenje koje bi komisija preferirala, i Dom naroda jednostavno ukinuti, a mehanizam veta na osnovu vitalnog interesa koristiti u Predstavničkom domu", bio je jedan od prijedloga Venecijanske komisije.
Danas imamo situaciju gdje entitet RS zakone donosi mnogo brže i jednostavnije s obzirom na to da je funkcija Vijeća naroda u tom entitetu ograničena upravo na vitalni nacionalni interes. Za razliku od toga, u FBiH svaki zakon i odluka moraju proći oba doma, gdje se veoma često izgubi u ladicama i godinama skuplja prašinu. Tu najviše ispaštaju građani.
