Izetbegović, Čović, Špirić, Krišto, Zvizdić i Radmanović danas o funkcionisanju Parlamenta BiH
Bakir Izetbegović (predsjedavajući Doma naroda PSBiH), Dragan Čović (zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH), Nikola Špirić (zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH), Borjana Krišto (predsjedavajuća Zastupničkog doma PSBiH), Denis Zvizdić (zamjenik predsjedavajuće Zastupničkog doma PSBiH) i Nebojša Radmanović (zamjenik predsjedavajuće Zastupničkog doma PSBiH) danas će pokušati iznaći rješenje koje će omogućiti da i BiH ima svoju delegaciju u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope.
Naime, na dnevnom redu današnje sjednice naći će se dopis Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u vezi s imenovanjem parlamentarne delegacije Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope.
Zbog nefunkcionisanja Parlamentarne skupštine BiH naša zemlja propustila je sve rokove za imenovanje bh. delegacije u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope. Uprkos evidentnom kršenju rokova BiH ostavljena je mogućnost da do junskog zasjedanja ovog organa ipak imenuje svoju delegaciju.
Šefovi Parlamentarne skupštine BiH razmatrat će i dopis predsjednika Ustavnog suda BiH Zlatka M. Kneževića koji je zatražio da se obrati zastupnicima i delegatima u državnom organu zakonodavne vlasti. Kako smo ranije pisali, tema obraćanja trebala bi biti nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH.
Izetbegović, Čović, Špirić, Krišto, Zvizdić i Radmanović razmatrat će i dopis šefa Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini u vezi s formiranjem Interresorne radne grupe za pripremu prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona i Zakona o finansiranju političkih stranaka. Bit će govora i o dogovoru o utvrđivanju kriterija za izbor članova zajedničkih komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH i dogovoru o utvrđivanju kriterija za izbor članova stalnih delegacija Parlamentarne skupštine BiH.
Među tekućim pitanjima zasigurno će biti govora i o neradu Parlamentarne skupštine BiH, koja već sedam mjeseci nije zasjedala, a samim tim nije usvojila nijedan zakonski akt. U međuvremenu, državni parlamentarci redovno su primali plaće i ostale naknade koje su dostizale i više od 6.000 KM mjesečno.
