Izetbegović optimističan: FBiH će u sljedećih 10 godina biti najveće gradilište na Balkanu

Kao i nekoliko puta do sada, Izetbegović je naglasio kompleksnu političku situaciju, političke peripetije u vezi s usvajanjem Godišnjeg nacionalnog plana te na kraju Programa reformi i u konačnici državne vlasti.

"Ovo je bila godina u kojoj je odbranjen ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine, odbranjena je vladavina zakona, odbranjeni su strateški ciljevi integrisanja BiH u Evropsku uniju i u NATO savez. I odbranjen je bazični demokratski princip poštovanja volje birača u sklapanju postizbornih koalicija. Sve navedeno je bilo napadnuto i dovedeno u pitanje. Vratili smo se na tačku u kojoj smo bili na početku 2019. godine, ali smo stvari i odnose ovaj put postavili na pravi način, resetovali postavke, vratili ih na ispravan kolosijek", kazao je Izetbegović.

BiH se kao i zemlje regije već susreće s ozbiljnim problemom iseljavanja stanovništva. Ipak, Izetbegović napominje da očekuje veliku gradnju i zapošljavanje stanovništva. Tako je neskromno kazao da će FBiH u narednih deset godina biti najveće gradilište na Balkanu. Koliko je to realno vrijeme će pokazati, ali s obzirom na dosadašnji tempo gradnje, građani nemaju razloga da budu optimistični.

"Federacija će u slijedećih 10 godina biti najveće gradilište na Balkanu, otvaranjem izgradnje autoputa Sarajevo - Beograd vrhunac gradnje će biti u 2023. i 2024. godini. Tada će građevinska operativa u BiH trebati minimalno 4.000 uposlenika, od toga 200 inžinjera, 180 poslovođa, a raznovrsnih mašinista, mehaničara i automehaničara više od 1.000. Ove brojke možemo postići samo snažnom saradnjom obrazovnih institucija i građevinskih firmi, kroz dualno obrazovanje i prekvalifikacije", kazao je lider SDA.

Govorio je Izetbegović i o brojnim problemima s kojima se ova država susretala u 2019., a kratko se dotakao i pitanja odlaska mladih. Poručio je da su cifre u vezi s odlaskom mladih ljudi iz BiH depresivne.

"Osvrnut ću se još samo na najmaligniji i najteže rješiv problem Bosne i Hercegovine, ali i čitavog regiona – na odlazak mladih, obrazovanih ljudi. Cifre su, nažalost, depresivne. Prema zvaničnim podacima Eurostata, baziranim na broju radnih dozvola izdatih bh. građanima u 32 zemlje Evrope, njih 228.230 je u posljednjih deset godina zasnovalo radni odnos u tim zemljama. Te brojke su se u prvim godinama kretale od 10 do 20 hiljada, u 2018. i 2019. su prešle brojku od 50.000. Svake godine iz BiH iseli jedan manji grad, ali ne bilo kakav, iseli grad mladih, vitalnih ljudi. Sredstva koja društvo uloži u jednog obrazovanog čovjeka na različite načine iznose desetine hiljada KM, tako da siromašna BiH podupire razvijene privrede evropskih zemalja milijardama eura. To je benefit za evropske zemlje. Štete za BiH su mnogo veće, teško nadoknadive", zaključio je.