Godišnjica odbrane
687

Izetbegović: Tok rata vjerovatno bi bio drugačiji da su agresori uspjeli u namjerama 2. maja

Piše: Er. M.
Foto: Harun Muminović/Klix.ba
(Foto: Harun Muminović/Klix.ba)
Povodom obilježavanja 2. maja, 25. godišnjice odbrane Sarajeva i Dana Kantona Sarajevo upriličeno je polaganje cvijeća i odavanje počasti stradalim borcima i prvom predsjedniku BiH Aliji Izetbegoviću na Šehidskom mezarju Kovači.

Član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA Bakir Izetbegović izjavio je da je 2. maj jedan od najznačajnijih datuma u vremenu odbrane BiH.

"Tog dana je agresor pokušao da izvede svojevrstan šok na netom priznatu državu BiH, da kidnapuje predsjednika, zauzme zgradu Predsjedništva BiH i zgradu komande, a desilo se sve obratno. Tog dana su hrabri sarajevski momci šokirali agresora", kazao je Izetbegović.

Podsjetio je da je tog dana zarobljeno desetak Niških specijalaca od kojih su neki i nastradali.

"Nakon tog šoka neprijatelj se više nije usudio da izvede planirane akcije spajanja Grbavice sa kasarnom Maršal Tito i zauzimanja RTV doma. Da su tog dana uspjeli u namjerama vjerovatno bi tok rata bio drugačiji i nepovoljniji za nas", rekao je Izetbegović.

Podsjećamo, 2. maja 1992. godine vodila se najvažnija bitka za opstanak BiH. Jedna od ključnih činjenica jeste da tog dana više i zvanično nije postojala SFRJ. Samo nekoliko dana ranije, tačnije 27. aprila, proglašena je Savezna Republika Jugoslavija, a BiH je bila međunarodno priznata država već skoro mjesec dana.

U takvim okolnostima, u Sarajevu su bile stacionirane jake snage JNA, vojske bez države. Već ranije JNA se otvoreno stavila na stranu SDS-a i srpskih paravojnih formacija.

Pripadnici Teritorijalne odbrane BiH, zajedno sa Specijalnom jedinicom MUP-a, odbranili su tog dana Predsjedništvo BiH od daleko moćnijeg agresora, pripadnika tada već vojske Savezne Republike Jugoslavije.

Agresor je tog dana sa okolnih brda napao grad i njegove stanovnike koje je u narednih 1.460 dana držao u obruču, bez vode, struje i hrane, na nišanu i konstantnom strahu.

Presudne bitke vodile su se tog dana između 10 i 15 sati, zapaljena je zgrada Pošte. Sarajevo je ostalo odsječeno od ostatka svijeta, telefonske veze u većem dijelu grada više nisu radile. Bio je to rat. Rat protiv nedužnih građana glavnog grada nezavisne države BiH.