Izetbegović u Kazahstanu govorio o ocu Aliji: Odbrana islama, robijanje u Foči i agresija na BiH
Kako je saopćeno iz SDA, povodom otvaranje izložbe se Izetbegović obratio prisutnima, kazavši da vjeruje da da to rahmetli Alija Izetbegović zaslužuje, budući i da spada u grupu odabranih i hrabrih ljudi koji su dali velike lične žrtve u borbi za slobodu i principe na kojima počiva civilizirani svijet.
Izetbegović je kazao da je Sarajevo nazvano “malim Jerusalemom”, jer se u njegovoj čaršiji bukvalno oslanjaju jedna na drugu crkve, džamije, sinagoge.
Ta multietnička sredina odredila je i životnu filozofiju i put Alije Izetbegovića.
"Bosna nije samo parče zemlje na brdovitom Balkanu, ona je i ideja da različite vjere i kulture mogu živjeti zajedno. Alija Izetbegović stasavao u vremenu dramatičnih društvenih promjena, poremećaja i propasti ustaljenih poredaka i odnosa, vremenu revolucija, agresivne ateizacije, bujanja fašizma i komunizma te, kako je kazao, ideologija bez Boga i protiv Boga. Agresivni ateizam, pokušaj da partija zamijeni Boga, nepoštivanje i relativiziranje svetosti istine, kolektivizam koji je potirao slobodu individue, za njega su bili neprihvatljivi. Kolebanje i preispitivanje vjere je, izgleda, bila veoma važna faza u formiranju budućeg islamskog mislioca i političkog lidera Alije Izetbegovića", kazao je, između ostalog, Bakir Izetbegović.
Dodao je da je upravo zbog toga Alija Izetbegović prvi dio svog života posvetio odbrani i preporodu islama i muslimana, traženju njihovog mjesta i uloge u svijetu koji se mijenjao i rastao kao nikada prije.
"Njegova knjiga “Islam između istoka i zapada“ najdirektnije, čak i tabelarno, pokušava potvrditi tezu da islam prirodno spaja vjeru i materijalizam, te da je ljudska sloboda moguća tek kada se prihvati sudbina, Božije određenje", naveo je.
Također, on je podsjetio na činjenicu da je Izetbegović zbog svojih ideja zatvaran dva puta, prvi put kao 20-godišnjak, odmah po završetku Drugog svjetskog rata, a drugi put kao penzioner 1983. godine.
Komunistički sudovi su mu, naveo je, izrekli ukupno 17 godina robije, u zatvoru je proveo skoro devet. Druga robija je od njega načinila političkog lidera
"Iz zatvora je izašao 1988. godine, pred sami raspad Jugoslavije i krvavi rasplet koji će najgore pogoditi BiH. Kao 65-godišnjak je osnovao SDA, prvu alternativnu političku stranku u jednopartijskom komunističkom sistemu, rizikujući novo robijanje", kazao je Bakir Izetbegović.
Ukazao je na činjenicu da je agresija koja je 1992. krenula sa istoka, a 1993. i sa zapada, zbrisala Bošnjake i tragove njihovog postojanja sa dvije trećine teritorije BiH, odnosno tačno do linija koje je uspjela uspostaviti i odbraniti legalna vojska čiji je vrhovni komandant bio upravo Alija Izetbegović.
Dodao je da je sredinom 80-ih Alija Izetbegović bio zatvorenik okružen betonskim bedemima zatvora u Foči, a da je početkom 90-ih bio predsjednik Republike BiH, okružen neprobojnim obručem utvrda i artiljerijskog oruđa raspoređenog po brdima iznad Sarajeva.