Izetbegović u Kazahstanu: Islamski svijet mora tražiti aktivnu ulogu u globalnom poretku
Istakao je da je samit prilika za dogovaranje zajedničkog plana djelovanja da bi se mobilizirali napori i resursi islamskog svijeta u traganju za inovativnim naučnim i tehnološkim rješenjima za ekonomska, socijalna i ekološka pitanja koja pogađaju muslimanske zemlje i narode, saopćeno je iz Kabineta člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.
"Usvajanjem takve zajedničke vizije i plana djelovanja u zaključnim dokumentima, Deklaraciji iz Astane i Agendi OIC-a za nauku, tehnologiju i inovacije do 2026. godine, ovaj bi samit mogao postati događaj od historijskog značaja", poručio je Izetbegović zahvalivši predsjedniku Kazahstana Nursultanu Nazarbayevu za poziv.
Naveo je da su u ne tako davnoj prošlosti muslimani dali ogromne doprinose razvoju moderne nauke i tehnologije, a da je islamska misao potaknula humanistički preporod, polažući tako temelje renesanse na Zapadu te da su muslimani bili nositelji napretka u tom razdoblju.
Bili su, dodao je, poveznica između filozofije i spoznaje drevne Grčke i zapadnjačke nauke i naglasio da epohalni napreci u matematici, fizici, hemiji, medicini, astronomiji, geografiji, građevinarstvu i finansijama, na kojima počiva savremeno društvo, ne bi bili mogući bez doprinosa islamskih učenjaka.
"Ta je generacija muslimana bila ozbiljno predana naučnom i tehnološkom izučavanju, istraživanju i inovacijama. Oslanjajući se na iskustva i mudrost drevnih naroda s Istoka i Zapada, muslimanske zemlje su u svom zlatnom dobu postale riznice blaga svjetskog znanja i nauke i dom najboljih univerziteta i centara učenja i istraživanja, u Bagdadu, Damasku, Kordobi i Granadi", kazao je Izetbegović.
Rekao je da je takva bila prošlost islamskog svijeta, ali da se današnjica jedva može povezati s tom slavnom prošlošću.
"Islamski svijet danas ima iste duhovne resurse, sadržane u Kur'anu i tradiciji poslanika Muhammeda. Naši su materijalni resursi čak i bolji od onih kojim su raspolagali naši preci, jer su obogaćeni iskustvima ranijih generacija i prednostima globalne razmjene materijalnih dobara. Muslimanske zemlje posjeduju obilne prirodne resurse. Ako pogledamo samo energetske resurse, posebno naftu i plin koji su krvotok moderne globalne ekonomije, vidimo da se dvije trećine zaliha tih resursa na našoj planeti nalazi u islamskom svijetu", istakao je Izetbegović obraćajući se učesnicima prvog samita OIC-a.
Ipak, podsjetio je, mnoge islamske zemlje su nerazvijene i pate od siromaštva, a samo tri muslimanske zemlje se nalaze među 20 najvećih ekonomija u svijetu. Izrazio je nezadovoljstvo da se od 100 najboljih univerziteta u svijetu nijedan se ne nalazi u muslimanskoj zemlji, da je islamski svijet na samom dnu ljestvice kada je u pitanju nivo ulaganja u naučna i tehnološka istraživanja.
"Zemlje članice OIC-a izdvajaju tek 0,46 posto BDP-a za istraživanje i nauku. Na samitu 2005. godine, članice su obećale povećati izdvajanja za istraživanja i razvoj na jedan posto BDP-a, što je još uvijek samo pola od svjetskog prosjeka. I samo su neke od njih ispunile taj cilj. Razvijene zemlje za naučna i tehnološka istraživanja izdvajaju dva do tri posto BDP-a. Tek 1,5 posto tehnoloških patenata u svijetu dolazi iz muslimanskih zemalja. Prema Globalnom indeksu inovacija iz 2017. godine, niti jedna muslimanska zemlja se ne nalazi među 30 najboljih svjetskih zemalja po kapacitetu i uspjehu u inovacijama. Zemlje članice OIC-a zauzimaju nisko mjesto na ovoj ljestvici, posebno u području informacijskih tehnologija, farmaceutske industrije i elektronike. Muslimanske zemlje su i dalje vodeće po broju nepismenih ljudi", naglasio je Izetbegović.
Osim toga, kazao je da je islamski svijet posljednjih decenija opterećen dugotrajnim oružanim sukobima i sektaškim podjelama, potaknutim ideološkim razlikama i nemilosrdnom geopolitičkom borbom te da je u velikoj mjeri izgubio iz vida i zanemario najbitnije potrebe stanovništva, kao što su obrazovanje i ljudski razvoj, kako društveni tako i ekonomski, te potrebu da se stanovništvo izbavi iz siromaštva i ovisnosti o državnoj pomoći.
Muslimani čine četvrtinu svjetske populacije. Muslimanska populacija je najmlađa i najvitalnija na planeti, a jednu trećinu čine osobe mlađe od 15 godina. Izetbegović smatra da ti mladi ljudi predstavljaju ogroman potencijal za islamski svijet. Naveo je da bi dobro obrazovani i zaposleni mogli biti generator stabilnosti i prosperiteta u islamskom svijetu.
U suprotnom, dodao je Izetbegović, ako ostanu neobrazovani, nezaposleni, lišeni dostojanstva i budu živjeli u siromaštvu i očaju, lako mogu postati plijenom vrbovanja i radikalizacije od terorističkih organizacija. Trajna ulaganja u naučno i tehnološko obrazovanje, istraživanje i inovacije jedan su od najboljih načina stvaranja i povećanja prilika za naše mlade generacije.
"Zaostajanje muslimanskih zemalja i društava iza razvijenog svijeta direktno je povezano s njihovim zaostajanjem u nauci i tehnologiji, koje traje stotinama godina. Zato naš prvi i najvažniji cilj mora biti postepeno smanjivanje i u konačnici zatvaranje naučnog i tehnološkog jaza između islamskog svijeta i razvijenih zemalja. Taj jaz se može zatvoriti samo ako ulaganje u razvoj nauke i tehnologije bude glavni prioritet naših vlada. Brzi napreci u nauci i tehnologiji ključni su za osiguranje prosperitetne budućnosti za naše zemlje i narode. Imamo obilje duhovnih i materijalnih resursa. Ono što nam je potrebno su dobro oblikovane politike, programi i mjere koje te resurse usmjeravaju u pronalaženje inovativnih rješenja, primjenom nauke i tehnologije, za niz društvenih i ekonomskih problema s kojima se islamski svijet suočava. Ovaj bi samit trebao označiti početak tog procesa", poručio je Izetbegović.
Ističući da sve države i društva nastoje postići ili održati prosperitet u današnjem svijetu koji se brzo mijenja naveo je da i vodeći ekonomski divovi Zapada prolaze kroz izazovne poteškoće i da se svi bore za iznalaženje modela koji pružaju pravedan i ravnomjeran razvoj u jeku sve većih promjena i nesigurnosti.
S druge strane, naglasio je Izetbegović, na Istoku se pojavljuju snažne nove sile, koje koriste prilike koje donosi globalizacija, a globalni poredak prolazi kroz dinamično restrukturiranje i preustroj odnosa.
Potcrtao je da islamski svijet mora tražiti aktivnu ulogu u ovom promjenjivom globalnom poretku.
"Moramo učiti, naročito od onih među nama koji su uspješni. Trebamo insistirati na saradnji i razmjeni ideja i najboljih praksi među nama. Moramo prepoznati prilike za saradnju i koristiti resurse, snage i komparativne prednosti jedni drugih. Trebamo postaviti ciljeve koji donose vrijednost ne samo muslimanima nego i ostatku svijeta. Jer, tako postajemo relevantni u novom globalnom poretku", istakao je Izetbegović te dodao da se danas, u vrijeme trenutne razmjene informacija, kada postoji intenzivna konkurencija ideja muslimani moraju uključiti u ovo natjecanje.
Naveo je da ne smiju prihvatati opasne ideologije izolacije, otuđenja i isključivosti te da je duh islama inkluzivan i priznaje sve što je dobro i progresivno.
"Ništa što svijet čini boljim i oslobađa ljudsku kreativnost ne može biti protiv islama. I ništa što je uistinu islamsko ne može biti protiv napredovanja i oslobađanja ljudskog potencijala", rekao je Izetbegović u obraćanju.
Akcentirao je i da nema islamske ili neislamske nauke, a da je sukob nauke i religije vještački i neprirodan fenomen.
"Na kraju, želio bih vam ponuditi jedan praktičan prijedlog za razmatranje. Predlažem da članice OIC-a zajednički rade na otvaranju međunarodnih centara za obrazovanje, istraživanje, inovacije i razvoj u nekoliko zemalja članica OIC. Misija tih centara trebala bi biti vrhunska naučna i tehnološka obrazovanja, istraživanja i inovacije, naročito putem međunarodne saradnje i razmjene ideja, kako bi se iskoristile komparativne prednosti i resursi svih država članica OIC-a i intelektualni kapital naučnika i istraživača iz cijelog islamskog svijeta. Jedan od tih centara zasigurno treba biti u Evropi, gdje rastuće muslimansko stanovništvo nastoji očuvati svoju vjeru i identitet, istovremeno tragajući za funkcionalnom formulom integracije i sinteze islamskih i evropskih vrijednosti", zaključio je Izetbegović, saopćeno je iz Kabineta člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.
