Izgradnja brze ceste Hrenovica - Goražde mijenja izgled područja, čeka se nastavak eksproprijacije

Iako je dobar dio posla obavljen, ne i u cijelosti, među mještanima koji žive na ovom potezu ima nezadovoljnih, ne toliko samim postupkom eksproprijacije, koliko načinom na koji projekat u cjelini trajno mijenja izgled ovog područja.

U mjestu Osječani pribojavaju se dugotrajnih posljedica cijelog projekta koji će po njima potpuno izmijeniti ovdašnji pejzaž.

"Trajno može odsjeći sva sela, jer ovaj put koji sad imamo direktno nas povezuje sa Sarajevom preko Prače, to je najbliža relacija. I toliko ljudi navigacija vodi ovuda. Koriste ga sela Morinac, Kravnik, Rosijevići, Brajlovići, Duhače, mi nemamo drugi. Ali ljudi moraju da znaju da je jedini priključak na brzu cestu tek u gradu, i da mi moramo imati našu cestu", kaže Sejfo Turulja.

Sejfo je iz Rosijevića u Mjesnoj zajednici Osječani i njegova imovina je obuhvaćena postupkom eksproprijacije. Tvrdi da se poljoprivredno zemljište moglo sačuvati te da je nekoliko predmeta na trasi pristupne ceste s južne strane završilo na sudu.

"Moglo je i drugačije, taj lijevi dio je državni, kompletno. 85 posto je put mogao proći državnim zemljištem, ali su oni otišli 100 posto privatnom zemljom, dolje su pokušali s onim prvim planom da sruše cijelo selo Podhranjen, ovamo mene i brata isto i sve tamo redom. Inače i po ovoj novoj trasi, svo to poljoprivredno zemljište će otići, hajde što mora put proći, ali neko je sebi zacrtao da moraju tu biti neke deponije i slično. Ali neće to tako lako ići, što se mene tiče našli smo mi neki kompromis, zaobišli su me, jedan dio su uzeli, prošli kroz šumu, nije ni bitno, I džaba smo dali jer je cijena je slaba. Svima nama je jasno, treba nama i tunel i put, ali ne po svaku cijenu", kaže Turulja.

Podsjetimo, Vlada FBiH u novembru 2022. godine utvrdila je javni interes za izgradnju brze ceste Goražde-Hrenovica, nakon čega je korisnik eksproprijacije nekretnina, JP Autoceste FBiH podnijelo prijedlog za potpunu eksproprijaciju i dostavilo elaborat eksproprijacije nekretnina.

Od južnog portala tunela Hranjen prema Goraždu to su katastarske općine Hadžići, Podhranjen, Goražde 1 i Kopači.

U prvoj fazi postupka su na zahtjev Autocesta obuhvaćene nekretnine u Hadžićima i dio njih u Pothranjenu. Druge dvije katastarske općine će se uzeti u razmatranje nakon što se riješi saobraćajna polupetlja na parceli u vlasništvu privrednog društva Ginex. Nadležna gradska služba je u dvije katastarske općine iz prve faze konstatovala ukupno 88 predmeta za obradu.

"Obrađeno je 78 predmeta, 10 ostalih predmeta odnose se na osobe koje nisu među živima i po okončanju ostavinskih postupaka služba nastavlja taj posao. Što se tiče isplate, odnosno naknada za nekretnine do sada je vlasnicima isplaćeno više od tri miliona KM. Bez obzira na ove dvije katastarske općine koje su u ovoj fazi ispuštene iz eksproprijacije zbog petlje, za jedan broj vlasnika je urađen uviđaj na terenu, međutim po zahtjevu korisnika tu je postupak obustavljen iz tehničkih razloga, jer se ta petlja ne može lokalno riješiti, radijusi su veliki mora se iz daljeg postupka rješavati i za taj dio nekretnina postupak je obustavljen", pojašnjava Nezim Ramić, pomoćnik gradonačelnika u Službi za geodetske, imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina.

Nedostupnost vlasnika bila je najveća poteškoća u dosadašnjem postupku naglasili su u službi. Od deset preostalih predmeta dva su na rješavanju kod drugostepenog organa.

"Za taj jedan predmet dobili smo rješenje od Vlade FBiH gdje se korisniku dozvoljava ulazak u posjed bez obzira što je postupak određivanja naknade u toku. Služba je uložila ogromne napore na ovom poslu, jer nije jednostavno doći do vlasnika, čovjeku uzeti zemlju, oni imaju mogućnost da brane svoju imovinu, imaju pravne lijekove i slično, uglavnom nastavak postupka će ići dalje, nakon dobivene informacije od Autocesta da je riješen problem petlje, do tada će to stajati", kaže Ramić.