Izgubljeni između dvije gasne konekcije: Politikanstvo između ruskog istoka i američkog juga
Krenimo od posljednjih dešavanja. Američki ambasador u BiH Michael Murphy je nedavno oštro kritikovao predsjednika HDZ-a Dragana Čovića zbog odnosa prema pitanju gasovoda Južna interkonekcija. Napomenuo je da su Čović i njegov HDZ uskratili podršku operateru BH-Gas angažovanom i na pitanjima spomenutog plinovoda. Optužio je Čovića da po ovom pitanju slijedi svoje interese.
"Blokada Zakona o Južnoj interkonekciji od strane HDZ-a desila se nakon što je ova stranka glasala za isti zakon u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 2021. godine. Uprkos dobroj volji koalicionih partnera u FBiH da se ide dalje sa projektom, Čović je izabrao da slijedi sopstvene interese, a ne interese stanovnika FBiH", konstatovao je Murphy.
Tvrdi da HDZ želi uspostaviti drugog operatera za distribuciju plina, a koji će biti pod etničkom kontrolom, kako je istakao, Hrvata.
"Umjesto da se krene dalje sa BH-Gasom, jedinom kompanijom koja ima kapacitet i koja je spremna da preuzme ovaj projekat kao izvođač, HDZ sada insistira na uspostavi drugog operatera za transport gasa pod etničkom kontrolom Hrvata. Za to nema uporišta u zakonu i to je nelogično i sa tehničkog i sa ekonomskog stanovišta", poručio je.
Čovićevo blijedo pravdanje
Nije dugo trebalo Čoviću da reaguje preko svog udruženja HNS. U blijedom pravdanju kako je brzo formirana državna vlast pa i federalna, nije propustio da naglasi kako je Južna interkonekcija strateški cilj. Međutim, to je tek verbalni stav, a u praksi Čoviću se uopšte ne žuri s tim projektom, inače bi bio kooperativniji.
U blijedom pokušaju pravdanja Čović je poručio kako je Vijeće ministara naznačilo potrebu žurnosti što brže realizacije ovog projekta.
Suštinski Čović se bavi politikanstvom i pravi se slijep pored problema.
Ni Čović, ali ni Američka ambasada koja ga je prije nekoliko dana iskritikovala nisu bili glasni kada je pitanje gasnih konekcija bilo na dnevnom redu Vijeća ministara. Na sjednici 11. maja Vijeće ministara je usvojilo dvije različite odluke koje se tiču južne i istočne interkonekcije. Za Južnu interkonekciju je razmotren prijedlog prednacrta te je data podrška projektu.
Suprotno tome za Istočnu interkonekciju, dakle podršku ruskom gasu utvrđen je prijedlog prednacrta između BiH i Srbije o izgradnji spomenutog gasovoda.
Greške na koje je trebalo ukazati ranije
I bez obzira što je i kod jednog i ko drugog projekta riječ o jako dugom procesu koji mora proći više faza, primjetan je različit pristup, odnosno agresivniji angažman Milorada Dodika i letargičnost u pristupu Južnoj interkonekciji. Jer ako je cilj postići što veću nezavisnost o ruskom gasu, zašto se od početka nije pristupilo ozbiljnije u izglasavanju Južne interkonekcije? Kako je moguće da Čovićev HDZ, koji za sebe voli naglasiti da je provevropski opredijeljen taj koji blokira korak ka većoj nezavisnosti od ruskih energenata?
Zašto su Amerikanci reagovali tek sada? Krije li se suština cijele priče da HDZ dobije svog gasnog operatera u gužvi politikanstva? Zašto je Prijedlog zakona o južnoj interkonekciji, koji je u decembru 2021. godine je usvojen na Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, formiranjem nove federalne vlade povučen iz procedure. Uz napomenu da je HDZ više od godinu dana blokirao razmatranje ovog dokumenta na Domu naroda FBiH jer su tražili da “BH gas” ne bude nosilac investicije projekta ovog gasovoda već su predlagali da projektom upravlja preduzeće "Južna plinska interkonekcija" d.o.o. Mostar.
Pa ako je cilj i Evropske unije i SAD-a da i ako je većinski cilj BiH da se smanji ovisnost o ruskom gasu, zašto se i EU, a posebno Amerika nije na početku procedure ukazala na politikanstvo, usporavanje procesa. Jer u suprotnom je pomalo i smiješno slušati iznova priče o brzini formiranja vlasti, o historijskim sjednicama, dok suština prolazi između redova, na štetu države.
