Sigurnost saobraćaja u BiH jedno je od najsloženijih pitanja zbog komplikovane strukture nadležnosti i minimalnih novčanih sredstava koja se izdvajaju za unapređenje kvaliteta. Posebno je kritično stanje na pružnim prelazima u BiH koji su na određenim mjestima nedovoljno obilježeni i naglašeni, zbog čega je povećan rizik od nesreća.
Pružni prelazi uglavnom su regulisani određenom svjetlosnom signalizacijom, rampama i branicima. Ti prelazi su različito obilježeni u zavisnosti od potrebe i uslova. Ipak, veliki broj građana konstantno se žali na neadekvatno obilježene pružne prelaze, zbog čega su vozači često u opasnosti i riziku od eventualne nesreće.
Prema Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima BiH, u članovima 145 do 150, objašnjen je način funkcionisanja prelaza. U Zakonu je opisano da prelazi imaju branike ili rampe koje se po potrebi spuštaju (Član 148), kao i svjetlosne signale u obliku dva naizmjenično trepteća crvena svjetla (Član 147).
Iz JP Željeznice FBiH, koje je jedno od nadležnih za adekvatno obilježavanje pružnih prelaza, ističu kako su svi prelazi u nadležnosti tog preduzeća, a ima ih 195, adekvatno obilježeni i zaštićeni.
"Svi pružni prelazi u nadležnosti Željeznica FBiH su adekvatno signalizirani i imaju zaštitu u skladu s važećim propisima. Jedino u slučaju kvara uređaja aktivne zaštite nailazećem vozu propisuje se obavezno zaustavljanje ispred prelaza i zaštićivanje istog", istakli su za Klix.ba iz preduzeća Željeznice FBiH.
Zaštita i adekvatno obilježavanje pružnih prelaza u FBiH nije isključivo u nadležnosti Željeznica FBiH, već i nadležnih upravitelja cesta.
"Medijski se prenosi i obavještava da je to odgovornost željeznice, što nije tačno, niti to zakon propisuje. Tačno je da uglavnom samo željeznice finansiraju unapređenje zaštite prelaza tehničkim sredstvima, kao na primjer svjetlosno-zvučnom signalizacijom sa polubranicima. Samo radi ilustracije, savremena tehnička zaštita samo za jedan prelaz košta blizu 400.000 KM", poručuju iz Željeznica FBiH.
Iz te kompanije nisu zadovoljni odzivom upravitelja cesta kada je riječ o uređenju i zaštiti pružnih prelaza.
S druge strane iz preduzeća Ceste FBiH ističu kako sa kompanijom Željeznice FBiH imaju potpisan sporazum o održavanju sedam pružnih prelaza, te da u njihovom održavanju podjednako učestvuju sa Željeznicama FBiH.
"Mi učestvujemo u održavanju pružnih prelaza na magistralnom putu M-14 Bihać-Bosanska Krupa i željezničke pruge Bihać-Bosanska Krupa. Prema sporazumu sa Željeznicama FBiH, tokom 2011. godine sa 17.000 KM sanirali smo tri pružna prelaza, a tokom 2012. godine još dva. Tokom, 2013., 2014. i 2015. godine nije bilo radova na pružnim prelazima, a za 2016. godinu Ceste FBiH su izdvojile 15.600 KM", kazali su za Klix.ba iz preduzeća Ceste FBiH.
Postoji i nekoliko prelaza koji nisu u nadležnosti Željeznica FBiH, već samo preduzeća Ceste FBiH, poput prelaza u Vogošći, Blažuju, Bukinje i drugi. Na tim lokacijama radove redovnog održavanja s aspekta saobraćaja na cesti (signalizacija, kolovozna konstrukcija) obavlja JP Ceste FBiH putem Ugovora za redovno održavanje magistralnih cesta.
Da bi se izbjegle neželjene posljedice, poput nedavnih smrtnih slučajeva na pružnim prelazima u Republici Srpskoj, pored nadležnih odgovornost za održavanje pružnih prelaza snose i vozači. Iz Željeznica FBiH naglašavaju da ukoliko se poštuju propisi korištenje pružnih prelaza nije rizično.
"Vozovi u željezničkom saobraćaju na cestovnom, kao i pješačkom prelazu, u nivou imaju pravo prvenstva prolaza u odnosu na cestovna vozila i druge učesnike u saobraćaju", naglašavaju iz Željeznica FBiH.
Ono što je neminovno jeste da se održavanje pružnih prelaza mora poboljšati, naročito kada je u pitanju signalizacija u vremenskim uslovima elementarnih nepogoda.
Iman Šemić u utrci za fotomodel FBiH: Otkrila nam je kako teku pripreme za ovu svečanost
