Izvještaj o negiranju genocida u Srebrenici: Ovo je deset najčešćih negatora, Milanović novi na listi
U izvještajnom periodu za 2023. godinu zabilježeno je 90 slučajeva negiranja genocida u Srebrenici u medijskom prostoru Bosne i Hercegovine i regiona. U poređenju s prošlogodišnjim izvještajem, u kojem su zabilježena 693 slučaja negiranja genocida, primjećuje se smanjenje broja slučajeva negiranja.
U izvještaju se naglašava da je važno napomenuti da kvantitet zabilježenih objava nije jedini ključni indikator svijesti društva o genocidu u Srebrenici.
"Istraživanja koja su provedena za 2023. godinu ukazuju na to da su Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, Branimir Kojić, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Srebrenice i Miodrag Linta,
narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije i dalje glavni negatori genocida", navodi se.
Među negatorima genocida našli su se i Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, Radovan Kovačević, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i portparol SNSD-a te Nenad Kecmanović, penzionisani profesor i bivši savjetnik Milorada Dodika. Genocid su negirali i tabloidi iz Srbije "Alo" i "Informer".
Što se tiče načina negiranja genocida, u 53 slučaja se radilo o poricanju, u 26 slučajeva je riječ o relativizaciji, podrška počiniteljima je zabilježena u devet slučajeva i priznavanje zločina, ali ne i genocida u dva slučaja.
Poražavajuće je da se najviše slučajeva negiranja genocida dešava u mjesecu julu kada se obilježava godišnjica i komemoracija žrtvama genocida.
U izvještaju se navodi kako se primjećuje trend u brojnim srpskim medijima u kojem se manje pažnje posvećuje kontekstu devedesetih godina.
"Tokom izvještajnog perioda napadi i govor mržnje usmjereni prema albanskim stanovnicima s Kosova bili su češći. Trenutna politička klima također utječe na intenzitet i učestalost rasprava o pitanju genocida u Srebrenici među istaknutim ličnostima u Srbiji. Vlasti u Beogradu se pretežno koncentrišu na trenutne proteste u glavnom gradu i neriješene odnose između Beograda i Prištine", piše u izvještaju.
Predsjednik Srbije je u odnosu na prethodni izvještajni period kada je osam puta poricao genocid u ovom izvještajnom periodu jednom negirao genocid, govoreći da je u Srebrenici počinjen zločin, ali ne i njegovu kvalifikaciju genocida.
Izvještaj naglašava da je novo ime koje se pojavljuje na listi negatora genocida Zoran Milanović. Upravo je sve češće pojavljivanje Milanovića ključna promjena u odnosu na prethodne izvještaje. Milanović je četiri puta negirao genocid u periodu kojeg je pokrilo istraživanje. Njegova pojava kao negatora genocida i relativizatora značajna je zbog njegove visoke političke pozicije i utjecaja koji ima kao predsjednik Republike Hrvatske.
"Kao rezultat, političari u bh. entitetu Republika Srpska i dalje su najprisutniji u poricanju genocida u Srebrenici u 2023. godini, a kao platformu najčešće koriste javne državne medije sa sjedištem u Banjoj Luci. Pored toga, istraživači i relativizatori također aktivno sudjeluju u negiranju genocida, a njihova predanost ovoj praksi ostaje kontinuirana, bez obzira na političke promjene ili trenutnu situaciju u regionu", piše u Izvještaju.
Važan dio ovogodišnjeg Izvještaja o negiranju genocida u Srebrenici jeste praćenje procesuiranja onih koji djeluju suprotno izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, takozvanog "Inzkovog zakona" koji zabranjuje negiranje genocida i drugih zločina, kao i veličanje presuđenih ratnih zločinaca. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije podiglo niti jednu optužnicu u vezi sa ovim krivičnim djelom u našoj zemlji.
Izvještaj o negiranju genocida 2023. godine je objavljen u okviru projekta "Istina, dijalog, budućnost" koji implementira Memorijalni centar Srebrenica od 2021. godine. Autori izvještaja su Edin Ikanović, Adem Mehmedović i Nikola Vučić, a urednici Muamer Džananović i Monica Hanson-Green.
